Kako ispravno pomoći da ne naudite?
Da biste odgovorili na ovo pitanje, prvo morate razumeti kakav je odnos između onoga ko pruža pomoć i onoga ko je prima. Kada osoba samostalno zatraži pomoć, on zapravo priznaje svoju nesposobnost da se nosi sa zadatkom i prebacuje odgovornost na druge. Primajući pomoć, on se smiruje, ali osećaj sumnje u sebe raste.
Postoji mnogo primera kako pružanje pomoći može naneti štetu. To se dešava u slučajevima delegiranja naše odgovornosti na druge ljude ili kada, sa željom da pomognemo, preuzmemo tuđu odgovornost, lišavajući na taj način osobu mogućnosti da se razvija i stiče sopstveno iskustvo. Ovakvi primeri se mogu posmatrati ne samo u odnosu roditelja i dece, već i u društvenoj sferi, kada su slabi ljudi lišeni i najmanjeg podsticaja da prevaziđu prepreke.
Takođe ne treba zanemariti da je odnos između ljudi koji primaju i pružaju pomoć često nezdrav.
Prvi se osećaju zaštićeno i voljeno, dok se drugi osećaju važnim i potrebnim. Sa psihološke tačke gledišta, takvi odnosi su zamka za oba učesnika. Pružanje pomoći je štetno u svim slučajevima kada dovodi do razvoja nesposobnosti osobe da preuzme odgovornost za svoje postupke, da se osamostali. Rast se dešava nakon osvajanja, a ne nakon prihvatanja besplatnih poklona. Svaka osoba mora lično iskusiti sve poteškoće koje život nudi, inače će izgubiti veru u svoje sposobnosti i neće steći važne veštine.
Zapamtite jednu dobru mudrost - ne dajte ljudima ribu, već ih naučite kako da je ulove. Kada je osoba u teškoj situaciji, najbolje rešenje sa vaše strane je da mu kažete kako može da reši problem, ali ne da to uradite umesto njega. Kada se od vas traži pomoć, to ne znači da treba da preuzmete tuđe obaveze; Traženje pomoći se odnosi na poniznost, priznavanje svojih ograničenja i učenje da ih prevaziđete.
Prevod teksta: https://econet.ru/articles/okazanie-pomoschi-vsegda-li-eto-vo-blago
Prevod i obrada Jelena Muratović - bebamur.com