Jedan od najpopularnijih testova psihologije za ocjenjivanje samopoštovanja je poznata Rosenbergova skala. Test od deset pitanja pomaže nam da procijenimo ovu dimenziju tako bitnu za naše psihološko blagostanje.
Rosenbergova skala samopoštovanja spada među najpoznatije i najčešće korišćene testove. Čak i ako smo suočeni s psihometrijskim instrumentom rođenim prije pedeset godina, on se i danas može pohvaliti određenom jednostavnošću (sastavljen je od 10 izjava o samoprocjeni). Posebno su zanimljivi njegova pouzdanost i validnost.
Kada govorimo o samopoštovanju, govorimo o onima koji znaju kako svima dati definiciju. Radi se o ideji koju imamo o sebi i kako ocjenjujemo sebe. U ovom je trenutku važno reći da ova dimenzija ima različite nijanse, izraženije poteze četkice koji ocrtavaju psihološko platno bogato pojedinim nijansama, oblicima i perspektivama.
samopoštovanje je skup misli koje mi svakodnevno formulišemo o sebi, ali i percepcije o tome kako nas drugi vide. Štaviše, ne možemo zanemariti težinu djetinjstva, obrazovanja, interakcije sa roditeljima, prijateljima, partnerima ... Ova dimenzija je "totum revolutum" koji uključuje koncepte kao što su identitet, samosvijesti, samoefikasnost itd.
Da biste saznali više o ovom konceptu, zanimljivo je raspitati se o brojnim radovima Morrisa Rosenberga, profesora sociologije na Univerzitetu u Merilendu i pionira studija u ovom sektoru. Upravo objavljivanje jedne njegove knjige, "Društvo i samopouzdanje za adolescenciju", 1965. godine, bilo je prilika da se pregleda njegova skala samopoštovanja. Ova tehnika je i danas jedan od najčešće korišćenih psihometrijskih instrumenata. Da vidimo zašto.
Niko se ne može osjećati ugodno bez odobrenja samog sebe.
- Mark Twain
Rosenbergova skala samopoštovanja
Samopoštovanje je subjektivni psihološki konstrukt. Znamo da se njegovi sastojci modeliraju iz svakog iskustva i procijene koju o njemu pravimo, uključujući i ono što kažemo o sebi, način na koji se odnosimo prema sebi, koliko cijenimo i kako procijenjujemo sebe u gotovo bilo kojem aspektu našeg života.
Važno je podvući jedan aspekt: samopoštovanje je emocionalna dimenzija. Ne možemo zaboraviti da ova kompetencija u nekom trenutku može da varira, naročito počevši od načina na koji tumačimo i bavimo se određenim događajima tokom svog života. To znači da niko ne dolazi na svijet sa visokim samopoštovanjem i čuva ga do kraja svojih dana.
Kada govorimo o samopoštovanju, govorimo o onima koji znaju kako svima dati definiciju. Radi se o ideji koju imamo o sebi i kako ocjenjujemo sebe. U ovom je trenutku važno reći da ova dimenzija ima različite nijanse, izraženije poteze četkice koji ocrtavaju psihološko platno bogato pojedinim nijansama, oblicima i perspektivama.
samopoštovanje je skup misli koje mi svakodnevno formulišemo o sebi, ali i percepcije o tome kako nas drugi vide. Štaviše, ne možemo zanemariti težinu djetinjstva, obrazovanja, interakcije sa roditeljima, prijateljima, partnerima ... Ova dimenzija je "totum revolutum" koji uključuje koncepte kao što su identitet, samosvijesti, samoefikasnost itd.
Da biste saznali više o ovom konceptu, zanimljivo je raspitati se o brojnim radovima Morrisa Rosenberga, profesora sociologije na Univerzitetu u Merilendu i pionira studija u ovom sektoru. Upravo objavljivanje jedne njegove knjige, "Društvo i samopouzdanje za adolescenciju", 1965. godine, bilo je prilika da se pregleda njegova skala samopoštovanja. Ova tehnika je i danas jedan od najčešće korišćenih psihometrijskih instrumenata. Da vidimo zašto.
Niko se ne može osjećati ugodno bez odobrenja samog sebe.
- Mark Twain
Rosenbergova skala samopoštovanja
Samopoštovanje je subjektivni psihološki konstrukt. Znamo da se njegovi sastojci modeliraju iz svakog iskustva i procijene koju o njemu pravimo, uključujući i ono što kažemo o sebi, način na koji se odnosimo prema sebi, koliko cijenimo i kako procijenjujemo sebe u gotovo bilo kojem aspektu našeg života.
Važno je podvući jedan aspekt: samopoštovanje je emocionalna dimenzija. Ne možemo zaboraviti da ova kompetencija u nekom trenutku može da varira, naročito počevši od načina na koji tumačimo i bavimo se određenim događajima tokom svog života. To znači da niko ne dolazi na svijet sa visokim samopoštovanjem i čuva ga do kraja svojih dana.
Samopoštovanje je poput mišića: ako ga ne treniramo, ponekad slabi. Trenirajući ga svaki dan, osjećamo se dovoljno snažno da se suočimo sa bilo čim. Dobro polazište za otkrivanje stanja u kojem se nalazi "psihološki mišić" je kroz Rosenbergovu ljestvicu samopoštovanja, najpouzdaniji alat do sada.
Koja je istorija ovog testa?
Morris Rosenberg je ovu ljestvicu razvio na osnovu podataka dobijenih od 5.024 tinejdžera rođenih u Sjedinjenim Državama. Njegova ideja bila je da razumije kako se društveni kontekst porijekla odnosi na koncept samopoštovanja. Znao je da aspekti kao što su obrazovanje, okruženje i porodica mogu doprinijeti ili uticati na ovaj psihološki konstrukt.
Njegova ideja bila je da razvije test samopoštovanja za procijenu psihološkog stanja adolescenata u svojoj zemlji. Ova studija je razvijena 1960. godine, probudivši odmah interesovanje naučne zajednice. Naročito zato što su skale pokazale visoku pouzdanost i zato što je tokom godina i dalje važan alat, i to među raznim populacijama svijeta.
Primjena Rosenbergove skale samopoštovanja
Jedna od karakteristika ovog psihološkog testa koja najviše zaslužuje pažnju je jednostavnost primjene. Test se sastoji od 10 izjava, sa četiri opcije odgovora u stilu likerta koji idu od apsolutno slaganja sa afermacijom do apsolutnog neslaganja. Ako smo se sada zapitali kako je moguće potvrditi validnost ovog alata, koji se sastoji od samo deset pitanja, zanimljivo je istaći jedan detalj.
Godine 2001., dr. Richar V. Robbins je izjavio da je za procijenu samopoštovanja, u stvari, dovoljno postaviti samo jedno pitanje, jedno poput „da li imam dobro samopoštovanje?“. On je razvio jednostruku ljestvicu samopoštovanja (SISE), pokazujući da je ta skala rejtinga zasnovana na jednoj tvrdnji jednako efikasna kao i Rosenbergova skala.
Koja je istorija ovog testa?
Morris Rosenberg je ovu ljestvicu razvio na osnovu podataka dobijenih od 5.024 tinejdžera rođenih u Sjedinjenim Državama. Njegova ideja bila je da razumije kako se društveni kontekst porijekla odnosi na koncept samopoštovanja. Znao je da aspekti kao što su obrazovanje, okruženje i porodica mogu doprinijeti ili uticati na ovaj psihološki konstrukt.
Njegova ideja bila je da razvije test samopoštovanja za procijenu psihološkog stanja adolescenata u svojoj zemlji. Ova studija je razvijena 1960. godine, probudivši odmah interesovanje naučne zajednice. Naročito zato što su skale pokazale visoku pouzdanost i zato što je tokom godina i dalje važan alat, i to među raznim populacijama svijeta.
Primjena Rosenbergove skale samopoštovanja
Jedna od karakteristika ovog psihološkog testa koja najviše zaslužuje pažnju je jednostavnost primjene. Test se sastoji od 10 izjava, sa četiri opcije odgovora u stilu likerta koji idu od apsolutno slaganja sa afermacijom do apsolutnog neslaganja. Ako smo se sada zapitali kako je moguće potvrditi validnost ovog alata, koji se sastoji od samo deset pitanja, zanimljivo je istaći jedan detalj.
Godine 2001., dr. Richar V. Robbins je izjavio da je za procijenu samopoštovanja, u stvari, dovoljno postaviti samo jedno pitanje, jedno poput „da li imam dobro samopoštovanje?“. On je razvio jednostruku ljestvicu samopoštovanja (SISE), pokazujući da je ta skala rejtinga zasnovana na jednoj tvrdnji jednako efikasna kao i Rosenbergova skala.
Od čega se sastoji Rosenbergova skala i kako ona procjenjuje nase samopouzdanje?
Izjave koje čine Rozenbergovu skalu samopoštovanja su sledeće:
1. Osjećam da sam osoba vrijedna uvažavanja, barem onoliko koliko su i drugi.
2. Uvjeren sam da imam dobre osobine.
3. U stanju sam da radim stvari dobro kao i većina ljudi.
4. Imam pozitivan stav prema sebi.
5. Uopšte, zadovoljan sam sobom.
6. Osjećam da nemam puno toga za ponositi se.
7. Generalno mislim da sam neuspješan.
8. Voleo bih da mogu da osjetim više poštovanja prema sebi.
9. Ponekad se osjećam zaista beskorisno.
10. Ponekad mislim da nisam dobra osoba.
Svako pitanje mora biti ocijenjeno na osnovu sledećih vrsta odgovora:
A. Slažem se
B. Ok
C. Ne slažem se
D. Ne slazem se uopste
Tumačenje psihološkog testa samopoštovanja
Sada je vrijeme za procenu svakog odgovora, oslanjamo se na sledeće smjernice:
Pitanja od 1 do 5, odgovori od A do D izračunavaju se na osnovu rezultata od 4 do 1.
Pitanja od 6 do 10, odgovori od A do D daju ocjenu se od 1 do 4.
Sa konačnim rezultatom u rasponu od 30 do 40 bodova imaćemo dobar nivo samopoštovanja. Ako konačni rezultat varira između 26 i 29 bodova, naš nivo samopoštovanja biće srednji, pa je poželjno da poradimo na njemu. Konačno, ako dobijemo ocjenu 25 ili manje, naše samopoštovanje biće nisko.
Zaključno, Rosenbergova skala samopoštovanja je koristan i jednostavan alat, veoma praktičan za procijenu kako pacijenata u kliničkom kontekstu, tako i populacije uopšte. Vrijedi imati na umu ovaj psihološki resurs.
Prevod teksta:https://lamenteemeravigliosa.it/scala-dellautostima-di-rosenberg-quanta-autostima-ho/
Prevod i obrada Ana i Jelena Muratović - bebamur.com
Izjave koje čine Rozenbergovu skalu samopoštovanja su sledeće:
1. Osjećam da sam osoba vrijedna uvažavanja, barem onoliko koliko su i drugi.
2. Uvjeren sam da imam dobre osobine.
3. U stanju sam da radim stvari dobro kao i većina ljudi.
4. Imam pozitivan stav prema sebi.
5. Uopšte, zadovoljan sam sobom.
6. Osjećam da nemam puno toga za ponositi se.
7. Generalno mislim da sam neuspješan.
8. Voleo bih da mogu da osjetim više poštovanja prema sebi.
9. Ponekad se osjećam zaista beskorisno.
10. Ponekad mislim da nisam dobra osoba.
Svako pitanje mora biti ocijenjeno na osnovu sledećih vrsta odgovora:
A. Slažem se
B. Ok
C. Ne slažem se
D. Ne slazem se uopste
Tumačenje psihološkog testa samopoštovanja
Sada je vrijeme za procenu svakog odgovora, oslanjamo se na sledeće smjernice:
Pitanja od 1 do 5, odgovori od A do D izračunavaju se na osnovu rezultata od 4 do 1.
Pitanja od 6 do 10, odgovori od A do D daju ocjenu se od 1 do 4.
Sa konačnim rezultatom u rasponu od 30 do 40 bodova imaćemo dobar nivo samopoštovanja. Ako konačni rezultat varira između 26 i 29 bodova, naš nivo samopoštovanja biće srednji, pa je poželjno da poradimo na njemu. Konačno, ako dobijemo ocjenu 25 ili manje, naše samopoštovanje biće nisko.
Zaključno, Rosenbergova skala samopoštovanja je koristan i jednostavan alat, veoma praktičan za procijenu kako pacijenata u kliničkom kontekstu, tako i populacije uopšte. Vrijedi imati na umu ovaj psihološki resurs.
Prevod teksta:https://lamenteemeravigliosa.it/scala-dellautostima-di-rosenberg-quanta-autostima-ho/
Prevod i obrada Ana i Jelena Muratović - bebamur.com
