​Živimo u svijetu koji je usredsređen na manipulacije. Nama se manipuliše putem moći, putem medija, a zašto ne, manipuliše se i u međuljudskim odnosima. U stvari, u svakodnevnom životu često se dešava da se suoče sa pravim majstorima manipulacije.

Postoji vrsta prehlade koja prolazi kroz kožu i utiče na osećanja, naše najdublje biće. To je jeza koju nanose oni koji nas ne smatraju važnima, oni koji nas zanemaruju, oni koji uvijek imaju grubu riječ za nas ili su spremni da učine nešto nepredvidivo i bolno. Zašto me ljudi koje volim povređuju?

​Među poznatim ljudima koji bi svojim učenjima zaista mogli da poboljšaju naš kvalitet života, Dalaj Lama je sigurno jedan od najpogodnijih.  Dalaj Lama je poznat iz više razloga, pre svega zbog svoje bitke za vraćanje mira i pravde na Tibet. Ali njegova mudrost prepoznata je širom svijeta. Zato biste trebali cijeniti njegova učenja.

Kada putujemo vozom, nalazimo se u restoranu ili šetamo ulicom, susrećemo različite ljude i ponekad razmenjujemo poglede, čak i ne sluteći. Pogledi puno govore o nama, demaskiraju nas kada smo tužni, ljuti, zaljubljeni, zabrinuti ili umorni.

Jedan od velikih paradoksa čovječanstva je taj što veći dio njegove mudrosti ne leži u svesti, već u podvesti. Ovaj skup znanja naziva se intuicija. To je skriveno znanje, ali ono postoji u nama do te mjere da je nauka pokazala da podsvijest može prepoznati laži.

​Carl Jung se malo udaljio od frojdovske ideje da snovi predstavljaju neostvarene želje. Razvio je druge koncepte za tumačenje snova svojih pacijenata. Simbolika snova u Jungovoj analizi je vrlo bogata i zanimljiva. Ovaj psihološki pristup sugeriše kolektivno nesvesno kao i individualno. Prepoznajte simbole na figurama svijeta snova koji nose poruke iz svijeta nesvesnog.

​Sindrom Petra Pana: muškarci koji nikada nisu odrasli, ovo je naslov knjige kojom je psiholog Dan Kilei inaugurisao "Peter Pan sindrom" 1983. godine, izraz koji se često koristi da aludira na one ljude koji se ne mogu ili ne žele prepustiti odraslim odgovornostima i izborima, kako u njihovim ličnim dostignućima, tako i u odnosima sa drugima.

​Naš svakodnevni život nameće frenetičan tempo života koji utiče na naše odnose; kada se odnosimo prema ljudima, često zaboravimo da oni nisu ograničeni na ono što vidimo ili ono što o njima znamo, već da iza njih stoji život pun poteškoća, tihih emocija, slomljenih snova, tišine, bola. Nismo jedini koji su se mučili u životu, koji su patili.

Mozak zatvorenih (introvertnih) ljudi radi na drugačiji način. Iz tog razloga su njihovi emocionalni odnosi obično osjetljiviji: sastoje se od manje riječi, ali sadrže mnogo iskrenije i dublje "volim te". Oni su pojedinci koji imaju sposobnost da stvore mnogo intenzivniju, gotovo magičnu vezu sa voljenom osobom.

​Naša kultura obično preporučuje izbjegavanje, pa čak i potiskivanje negativnih emocija. Koncept je da što ih manje pokazujemo to je bolje. Ukratko, skloni smo da mislimo da je idealno izbjegavati ih.