Principi skrivenog ropstva:
1. Ekonomska prinuda robova na konstantan rad. Savremeni rob prisiljen je da radi bez zaustavljanja do smrti, jer od sredstva koje zaradi rob za 1 mjesec može da plati stan za 1 mjesec, hranu za 1 mjesec i prevoz za 1 mjesec.
1. Ekonomska prinuda robova na konstantan rad. Savremeni rob prisiljen je da radi bez zaustavljanja do smrti, jer od sredstva koje zaradi rob za 1 mjesec može da plati stan za 1 mjesec, hranu za 1 mjesec i prevoz za 1 mjesec.
|
Pošto ima tek dovoljno novca uvijek samo za jedan mesec, savremeni rob je prinuđen da radi cio život do smrti. Penzija je takođe velika fikcija, jer rob penzioner daje cijelu penziju za stanovanje i hranu, i rob-penzioner nema višak novca.
|
|
2. Drugi mehanizam sakrivene prinude robova da rade, je stvaranje vještačke potražnje za proizvode široke potrošnje, koja se nameće TV reklamama, pijar menadžerima, razmještanjem robe na pojedine lokacije prodavnica. Savremeni rob je uvučen u beskrajnu trku za "novinama", zato je potrebno da stalno radi.
3. Treći sakriveni mehanizam ekonomske prinude savremenih robova je kreditni sistem, uz čiju se "pomoć" savremeni rob sve više i više uvlači u kreditno ropstvo, preko mehanizma "kreditne kamate".
4. Četvrti mehanizam prinude savremenih robova da za rade za skrivenog robovlasnika je mit o državi. Savremeni rob vjeruje da radi za državu, a u stvari rob radi za pseudo-državu, jer novac roba odlazi u džep robovlasnika, a pojam države se koristi da bi se zamaglili mozgovi robova, da robovi ne bi postavljali suvišna pitanja kao što su: zašto robovi rade cijelog svog života i uvijek su siromašni? I zašto robovi nemaju dio profita? I ko konkretno prisvaja novac, koji robovi plaćaju u vidu poreza?
5. Peti mehanizam skrivene prinude robova je mehanizam inflacija. Rast cijene pri osudstvu rasta plata robova, obezbeđuje sakrivenu neprimjetnu krađu robova. Na taj način savremeni rob osiromašuje sve više i više.
6. Šesti sakriveni mehanizam prinude robova da besplatno rade: je lišavanje roba sredstava za preseljenje i kupovinu nekretnina u drugom gradu ili drugoj državi. Ovaj mehanizam prisiljava savremene robove da rade u jednom od gradskih preduzeća, i "trpe" teške uslove, jer drugih uslova rob jednostavno nema i robovi nemaju gdje da pobjegnu.
3. Treći sakriveni mehanizam ekonomske prinude savremenih robova je kreditni sistem, uz čiju se "pomoć" savremeni rob sve više i više uvlači u kreditno ropstvo, preko mehanizma "kreditne kamate".
4. Četvrti mehanizam prinude savremenih robova da za rade za skrivenog robovlasnika je mit o državi. Savremeni rob vjeruje da radi za državu, a u stvari rob radi za pseudo-državu, jer novac roba odlazi u džep robovlasnika, a pojam države se koristi da bi se zamaglili mozgovi robova, da robovi ne bi postavljali suvišna pitanja kao što su: zašto robovi rade cijelog svog života i uvijek su siromašni? I zašto robovi nemaju dio profita? I ko konkretno prisvaja novac, koji robovi plaćaju u vidu poreza?
5. Peti mehanizam skrivene prinude robova je mehanizam inflacija. Rast cijene pri osudstvu rasta plata robova, obezbeđuje sakrivenu neprimjetnu krađu robova. Na taj način savremeni rob osiromašuje sve više i više.
6. Šesti sakriveni mehanizam prinude robova da besplatno rade: je lišavanje roba sredstava za preseljenje i kupovinu nekretnina u drugom gradu ili drugoj državi. Ovaj mehanizam prisiljava savremene robove da rade u jednom od gradskih preduzeća, i "trpe" teške uslove, jer drugih uslova rob jednostavno nema i robovi nemaju gdje da pobjegnu.
7. Sedmi mehanizam, koji primorava roba da radi besplatno je skrivanje informacija o stvarnoj vrijednosti robovskog rada, stvarnoj vrijednosti robe, koju je rob napravio. Za dio robovske plate, koju uzima robovlasnik preko mehanizma obračuna, zaslužno je neznanje robova i nedostatak kontrole robova na vrijednost koju robovlasnik uzima za sebe.
8. Da savremeni robovi ne bi zahtijevali svoj dio profita, da ne bi zahtijevali da se da zarađeno njihovim očevima, djedovima, pradjedovima, prapradjedovima, itd, prikrivaju se činjenice pljačkanja resursa koji su otišli u robovlasničke džepove , koje su stvarali mnogobrojna pokoljenja robova tokom hiljadu godišnje istorije.
Da li i dalje mislite da ste slobodni?
Prevod teksta: econet.ru
Prevela: Beba Muratović - bebamur.com
8. Da savremeni robovi ne bi zahtijevali svoj dio profita, da ne bi zahtijevali da se da zarađeno njihovim očevima, djedovima, pradjedovima, prapradjedovima, itd, prikrivaju se činjenice pljačkanja resursa koji su otišli u robovlasničke džepove , koje su stvarali mnogobrojna pokoljenja robova tokom hiljadu godišnje istorije.
Da li i dalje mislite da ste slobodni?
Prevod teksta: econet.ru
Prevela: Beba Muratović - bebamur.com
Američki san
Režija: Tad Lumpkin, Harold Uhl
Američki san, trideseto-minutni crtani film objašnjava smisao i posledice globalnog monetarnog sistema.
Kako funkcioniše bankarski robovlasnički sistem?
Zašto su cijene nekretnina porasle?
Šta je zaista "Sistem federalnih rezervi"
Ko i kako je stvorio prevaru i kako ona utiče na nas svakodnevno?
Odgovori na ova i mnoga druga pitanja dati su u filmu.
Američki san, trideseto-minutni crtani film objašnjava smisao i posledice globalnog monetarnog sistema.
Kako funkcioniše bankarski robovlasnički sistem?
Zašto su cijene nekretnina porasle?
Šta je zaista "Sistem federalnih rezervi"
Ko i kako je stvorio prevaru i kako ona utiče na nas svakodnevno?
Odgovori na ova i mnoga druga pitanja dati su u filmu.
RSS Feed
