Postoje hiljade savjete i psiholoških tehnika, kako bi se osjećali srećno i radovali svakom novom danu.
|
|
Ali šta može da preporuči naš sopstveni mozak?
Ovdje su sakupljena istraživanja neurologa koji znaju tačno zašto i kada nam mozak daje osjećaj potpunog zadovoljstva. |
Naučiti govoriti "hvala"
Šta se dešava: Kada smo zahvalni čovjeku ili čak sudbini za nešto, tada se fokusiramo na pozitivne aspekte života. Sjećanja na prijatne trenutke pokreću proizvodnju serotonina u prednjem dijelu kore mozga. Ovaj metod se često koristi za liječenje depresije.
Rešavati probleme kako pristižu
Šta se dešava: Mozak je 24 sata u potrazi za rešenjem svakog problem koji nas brine. Na to se troši mnogo energije, tako da osjećamo zabrinutost i nervozu ako se mozak umorio, a rezultata nema. Ali za svaku donesenu odluku on ohrabruje sebe porcijom neurotransmitera koji umiruju limbički sistem i pomažu nam da ponovo vidimo svijet u boljem svijetlu. Zbog toga, probleme je zaista bolje rešavati, jedan za drugim.
Reći sve loše, što se nakupilo
Šta se dešava: Kada samo vidimo nešto neprijatno i kada kažemo ono što nam se ne sviđa, uključeni su različiti djelovi mozga. U drugom slučaju, neprijatne emocije imaju manji uticaj na čovjeka. Stoga je korisno da se kaže sve što se nakupilo: mozak će početi proizvodnju serotonina, pa će čak i naći neke pozitivne aspekte u bilo kojoj neprijatnosti.
Dodiri i zagrljaji
Šta se dešava: Za čovjeka je važna socijalna interakcija. Socijalna podrška, posebno dodir i zagrljaj, pomažu ljudima da se oporave brže posle bolesti.
Šta se dešava: Kada smo zahvalni čovjeku ili čak sudbini za nešto, tada se fokusiramo na pozitivne aspekte života. Sjećanja na prijatne trenutke pokreću proizvodnju serotonina u prednjem dijelu kore mozga. Ovaj metod se često koristi za liječenje depresije.
Rešavati probleme kako pristižu
Šta se dešava: Mozak je 24 sata u potrazi za rešenjem svakog problem koji nas brine. Na to se troši mnogo energije, tako da osjećamo zabrinutost i nervozu ako se mozak umorio, a rezultata nema. Ali za svaku donesenu odluku on ohrabruje sebe porcijom neurotransmitera koji umiruju limbički sistem i pomažu nam da ponovo vidimo svijet u boljem svijetlu. Zbog toga, probleme je zaista bolje rešavati, jedan za drugim.
Reći sve loše, što se nakupilo
Šta se dešava: Kada samo vidimo nešto neprijatno i kada kažemo ono što nam se ne sviđa, uključeni su različiti djelovi mozga. U drugom slučaju, neprijatne emocije imaju manji uticaj na čovjeka. Stoga je korisno da se kaže sve što se nakupilo: mozak će početi proizvodnju serotonina, pa će čak i naći neke pozitivne aspekte u bilo kojoj neprijatnosti.
Dodiri i zagrljaji
Šta se dešava: Za čovjeka je važna socijalna interakcija. Socijalna podrška, posebno dodir i zagrljaj, pomažu ljudima da se oporave brže posle bolesti.
Ako se iz života ukloni taktilna komunikacija, mozak to doživljava isto kao fizičku bol - za to su odgovorne jedne iste zone. Kao rezultat toga, pokreću se procesi koji utiču na raspoloženje i doprinose razvoju depresije.
Učiti, učiti i još jednom učiti
Šta se dešava: Nova informacija za mozak znači stalno mijenjanje okolne sredine. Zbog toga, on pokušava da se prilagodi, razvija i nagrađuje sebe sa dopaminom, hormonom sreće, za dobijenu i obrađenu novu informaciju. Ako želite da budete srećni, ne plašite se da probate nešto novo, da promijenite stanje i da učite ono što još ne znate.
Bavljnje sportom
Šta se dešava: Fizičko opterećenje, to je stres za tijelo. Kada se stresno opterećenje završi, tada se oslobađaju endorfini. Oni se proizvode u hipofizi mozga kao nagrada i slični su opijatima (kao što je morfijum) koji smanjuju bol i podiži raspoloženje. Ne morate da trčite maraton, čak i obična šetnja može učiniti čuda. Nije ni čudo što mnogi pisci i kompozitori smatraju šetnju obaveznim uslovom kreativnog procesa.
Čvrsto spavati
Šta se dešava: Dok spavamo u mraku, stvara se hormon melatonin - to usporava sve procese u organizmu, pomaže mu da se oporavi i poveća sadržaj serotonina u hipotalamusu. Kada mozak detektuje promjenu osvjetljenja, pokreće se lučenje hormona stresa, da bi se tijelo brzo probudilo. Zbog toga je važno da se spava 6-8 sati dnevno isključivo u mračnoj prostoriji.
Biti u očekivanju nečeg prijatnog
Šta se dešava: Nova informacija za mozak znači stalno mijenjanje okolne sredine. Zbog toga, on pokušava da se prilagodi, razvija i nagrađuje sebe sa dopaminom, hormonom sreće, za dobijenu i obrađenu novu informaciju. Ako želite da budete srećni, ne plašite se da probate nešto novo, da promijenite stanje i da učite ono što još ne znate.
Bavljnje sportom
Šta se dešava: Fizičko opterećenje, to je stres za tijelo. Kada se stresno opterećenje završi, tada se oslobađaju endorfini. Oni se proizvode u hipofizi mozga kao nagrada i slični su opijatima (kao što je morfijum) koji smanjuju bol i podiži raspoloženje. Ne morate da trčite maraton, čak i obična šetnja može učiniti čuda. Nije ni čudo što mnogi pisci i kompozitori smatraju šetnju obaveznim uslovom kreativnog procesa.
Čvrsto spavati
Šta se dešava: Dok spavamo u mraku, stvara se hormon melatonin - to usporava sve procese u organizmu, pomaže mu da se oporavi i poveća sadržaj serotonina u hipotalamusu. Kada mozak detektuje promjenu osvjetljenja, pokreće se lučenje hormona stresa, da bi se tijelo brzo probudilo. Zbog toga je važno da se spava 6-8 sati dnevno isključivo u mračnoj prostoriji.
Biti u očekivanju nečeg prijatnog
Šta se dešava: Proces očekivanja zadovoljstva, kao što su hrana ili seks, sličan je uslovnom refleksu lučenja pljuvačke, koga je otkrio Pavlov. Naš mozak doživljava posebno zadovoljstvo kada očekuje prijatan događaj.
Zbog toga, mi volimo da računamo sate i minute do nekih posebnih momenta: rođendana ili svadbe, susreta sa prijateljem ili samo kraja radnog dana.
Prevod teksta: adme.ru
Prevela: Beba Muratović - bebamur.com
RSS Feed
