8 savjeta neurologa o tome, kako postati srećan jednom za svagda

​Postoje hiljade savjete i psiholoških tehnika, kako bi se osjećali srećno i radovali svakom novom danu. 

Ali šta može da preporuči naš sopstveni mozak?

Ovdje su sakupljena istraživanja neurologa koji znaju tačno zašto i kada nam mozak daje osjećaj potpunog zadovoljstva.

Naučiti govoriti "hvala"
 
Šta se dešava: Kada smo zahvalni čovjeku ili čak sudbini za nešto, tada se fokusiramo na pozitivne aspekte života. Sjećanja na prijatne trenutke pokreću proizvodnju serotonina u prednjem dijelu kore mozga. Ovaj metod se često koristi za liječenje depresije.


Rešavati probleme kako pristižu

Šta se dešava: Mozak je 24 sata u potrazi za rešenjem svakog problem koji nas brine. Na to se troši mnogo energije, tako da osjećamo zabrinutost i nervozu ako se mozak umorio, a rezultata nema. Ali za svaku donesenu odluku on ohrabruje sebe porcijom neurotransmitera koji umiruju limbički sistem i pomažu nam da ponovo vidimo svijet u boljem svijetlu. Zbog toga, probleme je zaista bolje rešavati, jedan za drugim.


Reći sve loše, što se nakupilo

Šta se dešava: Kada samo vidimo nešto neprijatno i kada kažemo ono što nam se ne sviđa, uključeni su različiti djelovi mozga. U drugom slučaju, neprijatne emocije imaju manji uticaj na čovjeka. Stoga je korisno da se kaže sve što se nakupilo: mozak će početi proizvodnju serotonina, pa će čak i naći neke pozitivne aspekte u bilo kojoj neprijatnosti.


Dodiri i zagrljaji

​​Šta se dešava: Za čovjeka je važna socijalna interakcija. Socijalna podrška, posebno dodir i zagrljaj, pomažu ljudima da se oporave brže posle bolesti.

 Ako se iz života ukloni taktilna komunikacija, mozak to doživljava isto kao fizičku bol - za to su odgovorne jedne iste zone. Kao rezultat toga, pokreću se procesi koji utiču na raspoloženje i doprinose razvoju depresije.

Učiti, učiti i još jednom učiti

Šta se dešava: Nova informacija za mozak znači stalno mijenjanje okolne sredine. Zbog toga, on pokušava da se prilagodi, razvija i nagrađuje sebe sa dopaminom, hormonom sreće, za dobijenu i obrađenu novu informaciju. Ako želite da budete srećni, ne plašite se da probate nešto novo, da promijenite stanje i da učite ono što još ne znate.


Bavljnje sportom
 
Šta se dešava: Fizičko opterećenje, to je stres za tijelo. Kada se stresno opterećenje završi, tada se oslobađaju endorfini. Oni se proizvode u hipofizi mozga kao nagrada i slični su opijatima (kao što je morfijum) koji smanjuju bol i podiži raspoloženje. Ne morate da trčite maraton, čak i obična šetnja može učiniti čuda. Nije ni čudo što mnogi pisci i kompozitori smatraju šetnju obaveznim uslovom kreativnog procesa.


Čvrsto spavati
 
Šta se dešava: Dok spavamo u mraku, stvara se hormon melatonin - to usporava sve procese u organizmu, pomaže mu da se oporavi i poveća sadržaj serotonina u hipotalamusu. Kada mozak detektuje promjenu osvjetljenja, pokreće se lučenje hormona stresa, da bi se tijelo brzo probudilo. Zbog toga je važno da se spava 6-8 sati dnevno isključivo u mračnoj prostoriji.


Biti u očekivanju nečeg prijatnog

Šta se dešava: Proces očekivanja zadovoljstva, kao što su hrana ili seks, sličan je uslovnom refleksu lučenja pljuvačke, koga je otkrio Pavlov. Naš mozak doživljava posebno zadovoljstvo kada očekuje prijatan događaj. ​

​Zbog toga, mi volimo da računamo sate i minute do nekih posebnih momenta: rođendana ili svadbe, susreta sa prijateljem ili samo kraja radnog dana.


Prevod teksta:  adme.ru 

Prevela: Beba Muratović - bebamur.com
​