Veliki italijanski slikar trudio se da pažljivo prouči život u svim detaljima. Životinje nijesu bile isključene u njegovom proučavanju.
Bilješke Leonarda da Vinčija o karakteru životinja
|
Tuga
…odlikuje gavrana koji, kad vidi da su njegovi mladunci na svijet došli bijeli, skrhan tugom napušta gnijezdo i ne vraća se u njega, čak ni da ih nahrani, dok ne primjeti da se pojavilo prvo crno pero. |
Nezahvalnost
…golub je pravi simbol za nezahvalnost, jer kad odraste dovoljno da ga više nije potrebno hraniti, počinje da se bori s ocem i ne prestaje dok ga ne protjera iz gnijezda, koje onda prisvoji, kao i golubice koje nađe u njemu.
Darežljivost
…za orla se kaže da nikad nije pretjerano gladan i da skoro uvijek ostavi dio svog plijena pticama koje su oko njega,…onima koje se same ne mogu snaći za hranu i time su zavisne od njegovog ulova.
Ponos
…soko nikad ne lovi sitan plijen niti će se poniziti toliko da jede lešinu, radije će umrijeti od gladi. Uvijek se trudi da je najveći među pticama, a ponekad se u zanosu usudi napasti i kralja među pticama – orla.
Poniznost
…najupečatljiviji primjer ove osobine kod životinja je primjer jagnjeta, koje će se ponizno predati svakoj životinji; kad se prinese kao „obrok“ nekim zarobljenim zvjerima, npr. lavovima. Ono je toliko umilno i ponizno da se nerijetko desi da ih lavovi ne žele ubiti…nego se igraju s njima.
Vjernost
…grlica je zauvijek vjerna svome partneru, tako da, ako se desi da jedno od njih umre, drugo mu ostaje vjerno do kraja svog postojanja.
Razvrat
…je karakteristika šišmiša, toliko da ne bira ni broj ni pol partnera, niti bilo kakvo pravilo u parenju; jedino pravilo koje ima je promiskuitet,…bilo ženka sa ženkom ili mužjak sa mužjakom.
Disciplinovanost
…kad se vuk prikrada nekoj štali, kako bi za večeru sebi osigurao nešto od stoke, ukoliko naiđe na neku zamku, koja mu priklješti nogu i natjera ga da zavija i tako uzbuni vlasnika – on radije odgrize sebi nogu, kazni sebe zbog vlastite greške i ne pusti pri tome ni glasa.
…golub je pravi simbol za nezahvalnost, jer kad odraste dovoljno da ga više nije potrebno hraniti, počinje da se bori s ocem i ne prestaje dok ga ne protjera iz gnijezda, koje onda prisvoji, kao i golubice koje nađe u njemu.
Darežljivost
…za orla se kaže da nikad nije pretjerano gladan i da skoro uvijek ostavi dio svog plijena pticama koje su oko njega,…onima koje se same ne mogu snaći za hranu i time su zavisne od njegovog ulova.
Ponos
…soko nikad ne lovi sitan plijen niti će se poniziti toliko da jede lešinu, radije će umrijeti od gladi. Uvijek se trudi da je najveći među pticama, a ponekad se u zanosu usudi napasti i kralja među pticama – orla.
Poniznost
…najupečatljiviji primjer ove osobine kod životinja je primjer jagnjeta, koje će se ponizno predati svakoj životinji; kad se prinese kao „obrok“ nekim zarobljenim zvjerima, npr. lavovima. Ono je toliko umilno i ponizno da se nerijetko desi da ih lavovi ne žele ubiti…nego se igraju s njima.
Vjernost
…grlica je zauvijek vjerna svome partneru, tako da, ako se desi da jedno od njih umre, drugo mu ostaje vjerno do kraja svog postojanja.
Razvrat
…je karakteristika šišmiša, toliko da ne bira ni broj ni pol partnera, niti bilo kakvo pravilo u parenju; jedino pravilo koje ima je promiskuitet,…bilo ženka sa ženkom ili mužjak sa mužjakom.
Disciplinovanost
…kad se vuk prikrada nekoj štali, kako bi za večeru sebi osigurao nešto od stoke, ukoliko naiđe na neku zamku, koja mu priklješti nogu i natjera ga da zavija i tako uzbuni vlasnika – on radije odgrize sebi nogu, kazni sebe zbog vlastite greške i ne pusti pri tome ni glasa.
Plašljivost … je karakteristika zeca, koji je uvijek preplašen; u jesen kad počinje sa drveća da padaju krupnije grane uvijek mu zadaju muke kad udare od tlo, jer on od straha skoro da poleti. |
|
Ljubav prema mladuncima
…je kod pelikana tolika da, ako nađe svoju mladunčad mrtvu po povratku u gnijezdo, npr. od ujeda zmije, ugrize sebe za srce od tuge i okupa svoju mrtvu mladunčad vlastitom krvlju pokušavajući da ih „vrati u život“.
Licemjerje
…kad krokodil uhvati čovjeka u svoje ralje, za tren oka ga ubija, a nakon toga dugo lije suze i jauče; kad završi sa lažnom žalopojkom prema svojoj žrtvi se obruši i s najvećom pohlepom je pojede.
(Notebooks of Leonardo Da Vinci)
…je kod pelikana tolika da, ako nađe svoju mladunčad mrtvu po povratku u gnijezdo, npr. od ujeda zmije, ugrize sebe za srce od tuge i okupa svoju mrtvu mladunčad vlastitom krvlju pokušavajući da ih „vrati u život“.
Licemjerje
…kad krokodil uhvati čovjeka u svoje ralje, za tren oka ga ubija, a nakon toga dugo lije suze i jauče; kad završi sa lažnom žalopojkom prema svojoj žrtvi se obruši i s najvećom pohlepom je pojede.
(Notebooks of Leonardo Da Vinci)
Aforizmi Leonarda da Vinčija
Sva naša saznanja počinju od čula.
Oko, je oko duše, to je glavni put kojim opšte osjećanje može u najvećem bogatstvu i ljepoti da posmatra beskrajne kreacije prirode. Duša bez oka je tamnica.
Nauka je kapetan, a praksa su vojnici.
Ako želiš da detaljno izučiš određene djelove od kojih se sastoji čovječije tijelo, onda moraš da ga rotiraš, ili se sam vrtiš oko njega.
Mišić je pokret, tetiva je snaga, nerv je impuls, vena je hrana, arterija je životni sok.
Bilo koja, čak i mala mačka je remek-djelo.
Ne treba ni voljeti ni mrzjeti neki predmet, ako ga ne poznaješ dobro.
Postoje tri tipa ljudi: oni koji vide; oni koji vide kada im se pokaže; i oni koji ne vide.
Kao što korisno proživljen dan daje spokojan san, tako i korisno proživljen život daje spokojnu smrt.