Razumijevanje da je zadovoljstvo sa sobom bolje nego dobar odnos sa svima je sinonim za zdravlje i dobrobit.
To je kao učenje koje je stečeno nakon dugog putovanja, gdje malo po malo ostavljamo iza sebe određene situacije da bi lakše nastavili, bez težine u našim rancima i kamenčićima u našim cipelama. To je buđenje koje nam omogućava da živimo život sa većim integritetom.
Iako u teoriji izgleda da je to lako razumjeti i čini se da daje mnoge ideje za knjigu o ličnom rastu, mora se reći da u praksi griješimo. Da bismo bolje razumjeli, predlažemo mali primjer za razmišljanje.
Zamislite sebe da gledate kroz prozor nešto što se dešava svakog jutra u isto vrijeme. Evo našeg susjeda koji, kao i svaki dan, uzima svoj mali bonsai zato da bi redovno primio sunčevu svjetlost. On brine o njemu sa pažnjom i opsesivnom posvećenošću: on ga pazi, njeguje ... možemo reći da mu takođe daje naklonost.
"Kada volite i poštujete sebe, ničije neodobravanje ne stvara strah ili izbjegavanje."
-Waine W. Dyer-
Našu pažnju iz određenog razloga privlači jedan motiv. Naš komšija nam se nikad nije činio posebno srećnim čovjekom, ima posao koji mu se ne dopada i klasična je osoba koja pokušava da ugodi svima. Njegova potreba za udovoljavanjem je napravila marionetu u rukama skoro svih ljudi: porodice, pretpostavljenih, prijatelja ... Oni svoje "niti" povlače do te mjere da su već počele da pucaju: naš mladi susjed već je imao svoju prvu opasnost od srčanog udara.
Svakog dana, kada ga vidimo kako izvlači svoj voljeni bonsaji, pitamo se zašto ne posvećuje sebi pažnju i ljubav koje udjeljuje svom malenom drvetu. Naš susjed bi svakako trebao naučiti da bude dobar prema sebi, podstičući svoje samopoštovanje i tražeći toplinu sa kojom se vraća dostojanstvo, blagostanje i ljubav ...
Biti zadovoljan sa sobom: pitanje logike i potrebe
Epikur je rekao da "baš kao kada hodamo pokušavamo da ne udarimo u klin ili izvrnemo zglob, u životu moramo se ponašati sa istom pažnjom". To jeste izbjegavati da nam drugi nanesu štetu, ne izazivajući ih i zaštititi sebe mudro od zla. Međutim, ponekad to ne radimo, zanemarimo, izdamo sebe. Zaboravljamo da nije zdravo prestati da se odnosimo dobro prema sebi i dajemo prioritet drugima.
Možda podcjenjujemo činjenicu da pokušaj da zadovoljimo sve ostale, odlaganjem naših potreba nije ni logičan niti preporučljiv. Štaviše, prevelika je cijena koju plaćamo kada pustimo životni tok osjećajući se loše zbog jednog ili drugog razloga, osjećajući unutaršnju prazninu, neodlučnost i frustriranost.
Moramo zapamtiti da se treba osloboditi onoga o čemu brinemo, da samo ono što se čuva i hrani donosi plod. Treba da shvatimo da bi u nekim okolnostima bilo potrebno odvojiti emocionalne aspekte i uključiti razum. Oslobađanje od osjećanja i pamćenje onoga što nam je potrebno često je fundamentalno.
Znamo da je emocionalna inteligencija veoma važna, ali u određenim trenucimaa važno je i logično i racionalno razmišljanje. Razlog? Ovaj mentalni pristup nas dovodi da donosimo čvrste odluke da počnemo da pravimo promjene u svoju korist.
"Sve će biti u redu na kraju. Ako nije u redu, onda nije kraj. "
-John Lennon-
Zamislite sebe da gledate kroz prozor nešto što se dešava svakog jutra u isto vrijeme. Evo našeg susjeda koji, kao i svaki dan, uzima svoj mali bonsai zato da bi redovno primio sunčevu svjetlost. On brine o njemu sa pažnjom i opsesivnom posvećenošću: on ga pazi, njeguje ... možemo reći da mu takođe daje naklonost.
"Kada volite i poštujete sebe, ničije neodobravanje ne stvara strah ili izbjegavanje."
-Waine W. Dyer-
Našu pažnju iz određenog razloga privlači jedan motiv. Naš komšija nam se nikad nije činio posebno srećnim čovjekom, ima posao koji mu se ne dopada i klasična je osoba koja pokušava da ugodi svima. Njegova potreba za udovoljavanjem je napravila marionetu u rukama skoro svih ljudi: porodice, pretpostavljenih, prijatelja ... Oni svoje "niti" povlače do te mjere da su već počele da pucaju: naš mladi susjed već je imao svoju prvu opasnost od srčanog udara.
Svakog dana, kada ga vidimo kako izvlači svoj voljeni bonsaji, pitamo se zašto ne posvećuje sebi pažnju i ljubav koje udjeljuje svom malenom drvetu. Naš susjed bi svakako trebao naučiti da bude dobar prema sebi, podstičući svoje samopoštovanje i tražeći toplinu sa kojom se vraća dostojanstvo, blagostanje i ljubav ...
Biti zadovoljan sa sobom: pitanje logike i potrebe
Epikur je rekao da "baš kao kada hodamo pokušavamo da ne udarimo u klin ili izvrnemo zglob, u životu moramo se ponašati sa istom pažnjom". To jeste izbjegavati da nam drugi nanesu štetu, ne izazivajući ih i zaštititi sebe mudro od zla. Međutim, ponekad to ne radimo, zanemarimo, izdamo sebe. Zaboravljamo da nije zdravo prestati da se odnosimo dobro prema sebi i dajemo prioritet drugima.
Možda podcjenjujemo činjenicu da pokušaj da zadovoljimo sve ostale, odlaganjem naših potreba nije ni logičan niti preporučljiv. Štaviše, prevelika je cijena koju plaćamo kada pustimo životni tok osjećajući se loše zbog jednog ili drugog razloga, osjećajući unutaršnju prazninu, neodlučnost i frustriranost.
Moramo zapamtiti da se treba osloboditi onoga o čemu brinemo, da samo ono što se čuva i hrani donosi plod. Treba da shvatimo da bi u nekim okolnostima bilo potrebno odvojiti emocionalne aspekte i uključiti razum. Oslobađanje od osjećanja i pamćenje onoga što nam je potrebno često je fundamentalno.
Znamo da je emocionalna inteligencija veoma važna, ali u određenim trenucimaa važno je i logično i racionalno razmišljanje. Razlog? Ovaj mentalni pristup nas dovodi da donosimo čvrste odluke da počnemo da pravimo promjene u svoju korist.
"Sve će biti u redu na kraju. Ako nije u redu, onda nije kraj. "
-John Lennon-
Erich Fromm je rekao da ljudi imaju vještinu da žive u konstantoj kontradiktornosti. Ovo nas ponekad vodi ka tome da mislimo da ako su drugi srećni, onda smo i mi srećni. Da, ako kažemo nekoj osobi ono što ona želi da čuje, da ćemo dobiti njeno prihvatanje i njeno samozadovoljstvo, a da će to i nama pružiti dobrobit.
Ove dualnosti su destruktivne, to su situacije sa visokim emocionalnim gubicima, u kojima treba da imaju prednost prije svega smisao i razum. Ako mi se nešto ne dopada, odlazim. Ako se ne slažem, ja to kažem. Ako me povrijediš, branim se. Ako nijesam srećan, pokušam da se vratim na svoj put.
Put da se osjećate dobro sa sobom
Put ka zadovoljstvu samim sobom počinje iz osjećaja ravnoteže. Nije u pitanju ništa drugo nego praktikovanje samozadovoljstva i davanje prioriteta sebi u skoro svakoj sferi, trenutku ili okolnostima. Najzdravije blagostanje ne dovodi do narcizma, već do zdrave koegzistencije u kojoj se razumije da "biće" moramo takođe biti i "pustiti da bude".
Da bismo ostvarili ovaj cilj, možemo razmisliti o sledećim dimenzijama. Svaka od ovih dimenzija zahtijeva tačnost kako bi se integrisala u naš život, uz hrabrost i adekvatnu psihološku solventnost:
Ove dualnosti su destruktivne, to su situacije sa visokim emocionalnim gubicima, u kojima treba da imaju prednost prije svega smisao i razum. Ako mi se nešto ne dopada, odlazim. Ako se ne slažem, ja to kažem. Ako me povrijediš, branim se. Ako nijesam srećan, pokušam da se vratim na svoj put.
Put da se osjećate dobro sa sobom
Put ka zadovoljstvu samim sobom počinje iz osjećaja ravnoteže. Nije u pitanju ništa drugo nego praktikovanje samozadovoljstva i davanje prioriteta sebi u skoro svakoj sferi, trenutku ili okolnostima. Najzdravije blagostanje ne dovodi do narcizma, već do zdrave koegzistencije u kojoj se razumije da "biće" moramo takođe biti i "pustiti da bude".
Da bismo ostvarili ovaj cilj, možemo razmisliti o sledećim dimenzijama. Svaka od ovih dimenzija zahtijeva tačnost kako bi se integrisala u naš život, uz hrabrost i adekvatnu psihološku solventnost:
- Samopouzdanje. Da vjerujemo u svoje unutrašnje resurse, koji će nam omogućiti da budemo kompetentni u donošenju odluka, znaju kako da unaprijede razumjevanja u našim životima, šta nam treba u svakom trenutku i kako možemo postići ove ciljeve.
- Naučiti racionalizovati svoje misli. Prestajemo da se osjećamo dobro sa nama samima skoro uvijek zbog iscrpljujućeg, kritičnog i negativnog unutrašnjeg dijaloga koji blokira naš lični rast. Naučimo da racionalizujemo misli kako bismo razbili strahove i prestali biti svoji neprijatelji.
- Budimo prijatelji života. Umjesto da želimo da budemo "prijatelji sa svima", da želimo da nas svi vole i da se osjećamo prihvaćeni, mi mijenjamo pristup. Budimo prijatelji životu, otvoreni za mogućnosti, optimizam, u smislu slobode, a ne za samozadovoljstvo i zavisnost od drugih.
- Otkrijte potencijal koji postoji u vama. Kada otkrijemo naše snage, kada iskoristimo naše vrline, sposobnosti i talente, sve u nama je usklađeno. Osjećamo hrabrost da započnemo stvari bez oslanjanja na druge, stvari koje nas zadovoljavaju i omogućavaju napredak u dobrom osjećanju.
Da zaključimo, zapamtite da kada ste zadovoljni sa sobom, sve ostalo počinje da bude manje važno. Zato što u nama imamo toliko energije, samopouzdanja i optimizma da ništa ne može zaustaviti naše kretanje. Mi ne trošimo tu vrijednost koja je u svima nama.
Prevod teksta: https://lamenteemeravigliosa.it/stare-bene-con-se-stessi-meglio-tutti/
Prevele: Ana i Beba Muratović - bebamur.com
