Ponekad veoma dugo trpimo štetne situacije i ljude, samo zato što sami sebi kažemo da "kada ne postoji drugi lijek, moramo istrajati", baš kao što to čini žaba iz naše priče.
Ne možemo poreći da mnogi od nas svoje emocionalno blagostanje podređuju potrebama koje smatramo važnijima. Često se dogodi da ne moramo da razmišljamo samo o svom blagostanju, već postoje i drugi ljudi koji na neki način zavise od nas.
Vjerovatno ćete trpeti situacije dok se ne opečete, jer niste na vrijeme shvatili da je potrebno otići da biste se spasili. Iz tog razloga želimo da vas upoznamo sa principom kuvane žabe, koja nije bila svijesna da je skuvana; ovu priču je prvi ispričao Oliver Clerc.
Princip kuvane žabe
Stavite žabu u posudu punu vode i počnite da zagrijevate vodu. Kako temperatura raste, žaba prilagođava tijelesnu temperaturu temperaturi vode.
Kada voda uskoro dostigne tačku ključanja, žaba se više ne može prilagoditi; tada odlučuje da skoči. Pokušava to da učini, ali ne uspjeva jer je izgubila svu snagu da reguliše telesnu temperaturu. Uskoro žaba umire.
Ko je ubio žabu? Razmislite o tome. Sigurno će mnogi od vas reći da je to bila kipuća voda; u stvarnosti, krivica je u tome što žaba nije u stanju da odluči kada će skočiti.
Svi se moramo prilagoditi ljudima i situacijama, ali moramo razumeti kada je najbolje prilagoditi se a kada umjesto toga, ići napred. Postoje trenuci kada postoji potreba da se suočimo sa situacijom i donesemo ispravnu odluku.
Ako dozvolimo da nas ljudi miniraju fizički, emocionalno, finansijski, duhovno ili mentalno, oni će to i dalje činiti. Odlučite kada ćete skočiti! I skočite dok još uvijek imate snage.
Vjerovatno ćete trpeti situacije dok se ne opečete, jer niste na vrijeme shvatili da je potrebno otići da biste se spasili. Iz tog razloga želimo da vas upoznamo sa principom kuvane žabe, koja nije bila svijesna da je skuvana; ovu priču je prvi ispričao Oliver Clerc.
Princip kuvane žabe
Stavite žabu u posudu punu vode i počnite da zagrijevate vodu. Kako temperatura raste, žaba prilagođava tijelesnu temperaturu temperaturi vode.
Kada voda uskoro dostigne tačku ključanja, žaba se više ne može prilagoditi; tada odlučuje da skoči. Pokušava to da učini, ali ne uspjeva jer je izgubila svu snagu da reguliše telesnu temperaturu. Uskoro žaba umire.
Ko je ubio žabu? Razmislite o tome. Sigurno će mnogi od vas reći da je to bila kipuća voda; u stvarnosti, krivica je u tome što žaba nije u stanju da odluči kada će skočiti.
Svi se moramo prilagoditi ljudima i situacijama, ali moramo razumeti kada je najbolje prilagoditi se a kada umjesto toga, ići napred. Postoje trenuci kada postoji potreba da se suočimo sa situacijom i donesemo ispravnu odluku.
Ako dozvolimo da nas ljudi miniraju fizički, emocionalno, finansijski, duhovno ili mentalno, oni će to i dalje činiti. Odlučite kada ćete skočiti! I skočite dok još uvijek imate snage.
Šta nam ova metafora govori o nama samima?
Ova metafora ima mnogo značenja za različite situacije u životu, za veze, posao, ličnost, zdravlje itd. Ljudi koji su umješani u beskorisnu vezu neprestano prilagođavaju svoje želje, mišljenja i žrtve kako ne bi izazivali nelagodu; uvjereni su da nemaju drugog izbora.
Međutim, dugotrajno izdržavanje ove tačke dovodi samo do ekstremnih problema i situacija. Kada se najmanje nadamo, dostići ćemo granicu, više nećemo moći izdržati i moraćemo da skočimo, pobjegnemo ili bar isplaniramo povlačenje, ali možda ćemo već biti previše modri da bismo reagovali.
Možda više nećemo imati snage da se suočimo sa ovom poslednjom ekstremnom situacijom koja nam se predstavlja; više nećemo imati energije ni puteve za bjekstvo, nećemo biti psihološki spremni i bićemo previše ranjeni i izudarani da bismo mogli da odemo.
Ponekad naša sposobnost da izdržimo ide jako daleko, ali na kraju gubimo snagu i nadu tokom puta.
Svakodnevni i akutni stres
Richard Lazarus je ukazao na postojanje tri vrste stresnih reakcija; dalje je izjavio da postoje dvije vrste stresa: svakodnevni stres i glavni stresni događaji.
Obično nam kažu da veliki stresni događaji poput razvoda, smrti voljene osobe, gubitka doma ili posla snažno utiču na nas. Međutim, suočeni sa događajima sa ovom zapaženom pretećom i nepovoljnom naelektrisanošću, pripremamo svoj organizam i nosimo se sa situacijom.
Moramo više da brinemo o stresnim svakodnevnim događajima, posebno ako traju vremenom. Mnogi od njih dugo ih ne prepoznaju ni kao "negativne". Ovo je, na primjer, zlostavljanje od strane partnera: u tim situacijama se često mešaju pozitivno, negativno i podnošljivo ponašanje. Tako se malaksalost održava i reguliše dok situacija ne postane nepodnošljiva.
Najbolji način da se nosimo sa ovom pojavom je da je prepoznamo, odnosno da ne naštetimo sebi govoreći nam da je sve pod kontrolom. Ako se dugo osjećate neprijatno sa istom osobom ili u istoj situaciji, to znači da nešto nije u redu.
Morate skočiti; nije pitanje bjekstva, već suočavanja sa situacijom i ispitivanja mogućih riješenja.
Prevod teksta:https://lamenteemeravigliosa.it/bruciarvi-principio-rana-bollita/
Prevod i obrada Ana Muratović - bebamur.com
Ova metafora ima mnogo značenja za različite situacije u životu, za veze, posao, ličnost, zdravlje itd. Ljudi koji su umješani u beskorisnu vezu neprestano prilagođavaju svoje želje, mišljenja i žrtve kako ne bi izazivali nelagodu; uvjereni su da nemaju drugog izbora.
Međutim, dugotrajno izdržavanje ove tačke dovodi samo do ekstremnih problema i situacija. Kada se najmanje nadamo, dostići ćemo granicu, više nećemo moći izdržati i moraćemo da skočimo, pobjegnemo ili bar isplaniramo povlačenje, ali možda ćemo već biti previše modri da bismo reagovali.
Možda više nećemo imati snage da se suočimo sa ovom poslednjom ekstremnom situacijom koja nam se predstavlja; više nećemo imati energije ni puteve za bjekstvo, nećemo biti psihološki spremni i bićemo previše ranjeni i izudarani da bismo mogli da odemo.
Ponekad naša sposobnost da izdržimo ide jako daleko, ali na kraju gubimo snagu i nadu tokom puta.
Svakodnevni i akutni stres
Richard Lazarus je ukazao na postojanje tri vrste stresnih reakcija; dalje je izjavio da postoje dvije vrste stresa: svakodnevni stres i glavni stresni događaji.
Obično nam kažu da veliki stresni događaji poput razvoda, smrti voljene osobe, gubitka doma ili posla snažno utiču na nas. Međutim, suočeni sa događajima sa ovom zapaženom pretećom i nepovoljnom naelektrisanošću, pripremamo svoj organizam i nosimo se sa situacijom.
Moramo više da brinemo o stresnim svakodnevnim događajima, posebno ako traju vremenom. Mnogi od njih dugo ih ne prepoznaju ni kao "negativne". Ovo je, na primjer, zlostavljanje od strane partnera: u tim situacijama se često mešaju pozitivno, negativno i podnošljivo ponašanje. Tako se malaksalost održava i reguliše dok situacija ne postane nepodnošljiva.
Najbolji način da se nosimo sa ovom pojavom je da je prepoznamo, odnosno da ne naštetimo sebi govoreći nam da je sve pod kontrolom. Ako se dugo osjećate neprijatno sa istom osobom ili u istoj situaciji, to znači da nešto nije u redu.
Morate skočiti; nije pitanje bjekstva, već suočavanja sa situacijom i ispitivanja mogućih riješenja.
Prevod teksta:https://lamenteemeravigliosa.it/bruciarvi-principio-rana-bollita/
Prevod i obrada Ana Muratović - bebamur.com
