Multitasking (obavljanje više zadataka odjednom) = problemi sa koncentracijom
|
|
Da, zbog toga je teško uzdržati se od toga. Moderna tehnologija je napravila da se veoma lako i jednostavno obavlja više zadataka. Smart telefoni su postali analog višenamjenskog, švajcarskog noža, mogu da rade sve što poželiš. Vjerovatno, nema tog zadatka za koji nije napravljena aplikacija za mobilne uređaje.
|
U takvim okolnostima, teško je odoljeti iskušenju da se ne dobije korist od "besplatnog" zahvaljujući, umnom gadžet vremenu. Na primjer, slušati muziku i dopisivati se sa prijateljima dok se voziš autobusom ili metroom. Lajkati postove na Fejsbuku i VKontaktu, sjedeći sa svojom drugom poluvinom u kafiću. Tamo će se odjednom nešto važno napisati, a ti nijesi u toku.
Treba reći da našem mozgu takav red stvari se veoma sviđa. Ispostavilo se da kada smo uronjeni u multitasking, mozak proizvodi dopamin. U stvari, aktivira jedan od osnovnih fizioloških mehanizama za to, jer radite toliko mnogo odjednom. Pored toga, naša pažnja se lako može privuči nečim sjajnim, svjetlećim, novim. Zbog toga, mozak nas nagrađuje porcijom dopamina svaki put kad zatvaramo radni dokument i idemo da provjerimo poštu. A ako su stigli novi mejlovi, nagrada biva velikodušnija. I mi vrlo brzo upadamo u zavisnost.
Earl Miller, naučnik Masačusetskog institut za neurologiju, napominje da je "naš mozak ustrojen tako da se koncentriše na jednu stvar. To što su se mnogi ljudi navikli na multitasking razmišljanje, to je zapravo brzo prebacivanje pažnje sa jednog zadatka na drugi. "
Multitasking ljudima je teško da saberu misli, da filtriraju nepotrebne informacije - sve ovo umanjuje našu radnu sposobnost. Kod učesnika istraživanja, Londonskog Univerziteta koji su u određeno vrijeme obavljli više zadataka istovremeno, pokazao se pad IQ. Strašno je i zamisliti, ali ovaj pokazatelj je gotovo jednak pokazatelju ljudi koji stalno nedovoljno spavaju ili puše marihuanu.
Tokom studije, Univerziteta u Sussexu naučnici su skenirali mozak ljudi koji su istovremeno bili zauzeti na nekoliko uređaja, na primjer, pisali poruke dok su gledali televiziju. Utvrđeno je da je česta upotreba nekoliko gadžeta odmah smanjuje gustinu sive mase u prednjem dijelu korteksa. Ova oblast upravlja funkcijama znanja i kontrole emocija čovjeka.
U svakom slučaju, multitasking - nije dobra navika, koju treba koristiti u životu, već, više loša koje se treba osloboditi.
Multitasking izaziva i veliki umor. Više energije se troši na to da se prebaci sa jednog zadatka na drugi. A da se fokusira -manje. Zbog toga, ljudi koji organizuju svoje vrijeme na takav način da se više fokusiraju na sam rad, a ne na pokušaje da rade gomilu stvari odjednom, ne samo da uspijevaju više, nego se i mnogo manje umaraju. (The Organized Mind, autor Danijel Levitin).
Uposlenost i žurba
Naime prefrontalni dio mozga je uključen kada radite više stvari odjednom. U stvari, on se ne bavi sa dva zadataka odjednom, samo se brzo prebacuje sa jednog na drugi. Kada u isto vrijeme pišete pismo, i slušate poruke ostavljene na telefonu, prefrontalna kora velikog mozga brzo prebacuje vašu pažnju sa računara na noutped, potom na telefon i ponovo na računar. Ovu brzu djelatnost hrani dopamin, hormon iz "porodice" adrenalina. Multitasking nam daje uvjerenost u svoju inteligenciju i daje osećaj da više uspijevamo. Naš "vođa" dobro radi, i mi se osjećamo živi!
Kada radite nekoliko zadataka odjednom, šta radite? Vi nijeste u stanju spokojnog sozercanja, ne provodite vrijeme u prirodi, ne provodite vrijeme sa voljenima. A te aktivnost stimulišu proizvodnju serotonina - hemijske supstance mozga koja je odgovorna za osjećanje zadovoljstva i kontrolu proizvodnje adrenalina. U prefrontalnom dijelu mozga ima mnogo receptora serotonina i dopamina. Ova oblast mozga aktivira se tokom meditacije, što je suština zadržavanja pažnje.
Zašto, onda raditi mnogo stvari odjednom, ako je to manje produktivno? Pa, vjerovatno radeći nekoliko veoma jednostavnih zadataka u istovremeno, i dalje smo produktivni. Teško da čovjek koji priča preko telefona, lošije vadi tanjire iz mašine za sudove.
|
A šta se dešava kada obavljamo složenije zadatke koristeći računar i telefon? Najverovatniji odgovor je da multitasking izaziva lučenje supstance, bliske adrenalinu - dopamin, zbog koga se osjećate bodro i aktivno, kao da ste stvarno uradili više za manje vremena. Svjesni multitasking pretpostavlja stratešku upotrebu nadražaja veće ili manje intezivnosti.
|
|
Multitasking ima svoje vrijeme. Kada vaša "glava" nije posebno zauzeta, dodatni podsticaj u vidu nekoliko istovremenih dejstava će imati korist. Pri većoj zauzetosti, zahvaćeni ste efektom dopamina, ne brinete o tome da uspostavite ravnotežu hemijskih elemenata tokom serotoninske pauze, i vi ćete izgubiti samo efikasnost svoga rada.
Veze u vašem mozgu odgovorne za zadržavanja pažnje, slabe, i vremenom teže će vam biti da natjerate sebe da se fokusirate na problem, ili jednostavno da učite nove stvari. Postojano rasipanje pažnje, prelazak sa zadatka na zadatak nas odvraća od obavljanja nekog jednog glavnog djela. Pored toga, tokom vremena, mnogi ljudi više nijesu u stanju da se koncentrišu duže vrijeme na nešto.
Autor: Andrej Bjeloveškin
Prevod drugog dijela teksta: econet.ru
Prevela: Beba Muratović - bebamur.com
