Svi zvanično naučno potvrđeni rekordi trajanja životnog vijeka su ljudi koji nijesu brinuli za svoje zdravlje.
|
Apsolutni rekord pripada francuskinji Jeanne Calment, koja je živjela 122 godine, 5 mjeseci i 14 dana. Pušenje je Jeanne ostavila u 117 godini. Zato što je počela loše da vidi i nije mogla da više pali cigarete. Jeanne je jela kilogram čokolade nedeljno i voljela je da pije.
|
Ali, istina, pušila je samo dvije cigarete dnevno, bavila se sportom (tenis, bicikl, mačevanje) i puno je hodala. Međutim, prema sopstvenoj izjavi, razlog za njeno zdravlje nijesu sport i šetnja, već odnos prema životu: "Ako ne možete nešto promijeniti, ne treba brinuti o tome."
Uzrok dugovječnosti - stav prema životu
Na drugom mjestu je amerikanka Sarah Knauss, koja je živjela 119 godina, 3 mjeseca i 4 dana. Sarah se nikad nije pridržavala bilo kakve dijete, a najviše je voljela čokoladu i orahe. Godinu dana prije smrti ( nije bila bolesna i umrla je u snu) Sarah je u intervjuu dala recept za dug život: "Budite stalno uposleni, radite i ne brinite za svoje godine."
O vlasnici trećeg mjesta Lucy Hannaha malo se zna. A vlasnica četvrtog mjesta - kanađanka Marie-Louise Meilleur - živjela je 117 godina i 230 dana. Pri tome je veoma voljela luk, čokoladu i prestala da puši tek u 90. godini.
Vlasnica šestog mjesta, italijanska Emma Morano, jela je malo povrća i voća, ali je pila brendi i jela kolačiće. Emma je objašnjavala svoje zdravlje time što posle razvoda 1939. godine nije više "jurila" muškarce i spokojno je živjela sama.
A amerikanka Susannah Mushatt Jones (116 godina, 10. mesto) je poznata po tome što je svaki dan do svoje smrti sa zadovoljstvom jela slaninu. Mnogo slanine.
Da li ste primijetili šta im je zajedničko? Ne, ne govorim o čokoladi i drugoj "štetnoj" hrani.
Da, svih pet apsolutnih svetskih rekorda po trajanju životnog vijeka pripadaju ženama, pri tom to su žene koje se nijesu trudile da uskrate sebi zadovoljstva.
I upravo to se odnosi, usput, i na sada žive šampione.
U svetskoj trci za trajanje života, danas vodi Violet Brown iz Jamajke, koja je do sad stara 117 godina, 5 mjeseci i 7 dana (voli ovčetinu). I japanka Tajima Nabi (117 godina, 5 mjeseci i 3 dana) koja generalno tvrdi da je ukusna hrana ključ za dugovječnost, kao i dobar san.
Na zvaničnoj listi od stotinu svjetskih rekordera po trajanju životnog vijeka muškaraca je samo šest.
Međutim, današnji podaci o rekordnom trajanju života kratko traju. Prevelika je konkurencija.
Samo poslednjih 40 godina broj stogodišnjaka stanovnika Zemlje porastao je 20 puta. Na primjer, u Danskoj 1870. godine bilo je samo tri stogodišnja građana, u 1950-ih - 20, a danas ih ima više od 500.
Po procjenama UN u 2015. godini bilo je više od pola miliona stogodišnjih ljudi na svijetu, a 2050. godine biće najmanje 3,7 miliona.
Naučnici su pokušali mnogo puta da pronađu neki zajednički faktor, algoritam koji objedinjuje sve one koji su uspjeli da postave rekord u trajanju života. Pronađena su dva:
1. Praktično svi nosioci rekorda su žene.
2. Svi bez izuzetka, dugogodišnjaci nemaju višak kilograma.
Druge zajedničke karakteristike još nijesu pronađene. Dosta sigurni razlozi za brz rast stogodišnjaka, bez presedana, trenutno nijesu poznati.
Vladimir Jakovlev
Prevod teksta: https://econet.ru/articles/185492-glavnaya-prichina-dolgoletiya
Prevela Beba Muratović - bebamur. com
Da, svih pet apsolutnih svetskih rekorda po trajanju životnog vijeka pripadaju ženama, pri tom to su žene koje se nijesu trudile da uskrate sebi zadovoljstva.
I upravo to se odnosi, usput, i na sada žive šampione.
U svetskoj trci za trajanje života, danas vodi Violet Brown iz Jamajke, koja je do sad stara 117 godina, 5 mjeseci i 7 dana (voli ovčetinu). I japanka Tajima Nabi (117 godina, 5 mjeseci i 3 dana) koja generalno tvrdi da je ukusna hrana ključ za dugovječnost, kao i dobar san.
Na zvaničnoj listi od stotinu svjetskih rekordera po trajanju životnog vijeka muškaraca je samo šest.
Međutim, današnji podaci o rekordnom trajanju života kratko traju. Prevelika je konkurencija.
Samo poslednjih 40 godina broj stogodišnjaka stanovnika Zemlje porastao je 20 puta. Na primjer, u Danskoj 1870. godine bilo je samo tri stogodišnja građana, u 1950-ih - 20, a danas ih ima više od 500.
Po procjenama UN u 2015. godini bilo je više od pola miliona stogodišnjih ljudi na svijetu, a 2050. godine biće najmanje 3,7 miliona.
Naučnici su pokušali mnogo puta da pronađu neki zajednički faktor, algoritam koji objedinjuje sve one koji su uspjeli da postave rekord u trajanju života. Pronađena su dva:
1. Praktično svi nosioci rekorda su žene.
2. Svi bez izuzetka, dugogodišnjaci nemaju višak kilograma.
Druge zajedničke karakteristike još nijesu pronađene. Dosta sigurni razlozi za brz rast stogodišnjaka, bez presedana, trenutno nijesu poznati.
Vladimir Jakovlev
Prevod teksta: https://econet.ru/articles/185492-glavnaya-prichina-dolgoletiya
Prevela Beba Muratović - bebamur. com