Ali, da bi se oslobodio gordosti, prvo treba da je prepozna.
1. Gordost se prije svega, ispoljava u osjećaju svoje nepogrešivosti i ispravnosti i neispravnosti drugih. Takvi ljudi misle da su uvijek u pravu, skloni su da kritikuju nekoga, osuđuju, ogovaraju i okrivljuju.
2. Sledeće ispoljavanje gordosti je samosažaljenje. Osjećaj sopstvene važnosti je skriveno samosažaljenje, čovjek se osjeća nesrećnim, on osjeća bojazan i strah od cijelog svijeta, i da bi se zaštitio od njega, stavlja na uvid svoju važnost, značaj, bogatstvo. Takav čovjek je fokusiran samo na sebe, i počinje da igra ulogu tiranina ili žrtve, iz njegovog života nestaje sabranost, trezvenost i uravnoteženost.
3. Komunikacija sa visoka, snishodljivost (kao prema malom djetetu p.p). Čovjek se osjeća superiornijim u odnosu na druge, dakle, sve ljude smatra nižim od sebe.
4. Zaštitnički stav prema bilo kome. Takvo ispoljavanje gordosti je blisko snishodljivosti. Obično ti ljudi koji pomažu nekom zahtijevaju zahvalnost i poštovanje. Od takvi ljudi može se čuti: "Treba da mi budeš zahvalan za to, što sam uradio za tebe! "
5. Ponižavanje drugih i sebe. Postoje ljudi koji sebe smatraju gubitnicima, da nijesu ni zašta sposobni, duhovno slabi, a ako vide nekoga ko je iznad njih, spremni su da puze na kolenima pred njima. U isto vrijeme, ako primijete ljude niže od sebe, tjeraće ih da se ponašaju na isti način.
6. Ispoljavanje sopstvene važnosti je mišljenje "bez mene svijet ne može da postoji". Takvi ljudi misle da samo od njih sve zavisi, na njima stoji: svijet, posao, porodica. Ovdje postoji tanka linija između odgovornosti i sopstvene važnosti.
A kada se u životu nešto ne dešava onako kao što želi, on može ustati i otići. Ova situacija često se može vidjeti u porodicama pri razvodu. Svaki bračni drug smatra da na taj način ispoljava snagu svog karaktera, ali to nije tako. Na taj način, oni naprotiv, pokazuju slabost.
8. Pretjeran značaj, s druge strane, dovodi do još jednog problema - čovjek počinje da se fokusira na to šta drugi misle i kažu o njemu. On je fiksiran na svoje probleme i stalno govori o njima, kod njega se javlja narcisoidnost i samoljublje.
9. Hvalisanje. Osjećaj superiornosti nad drugima. Čovjek počinje da se hvali svojim vrlinama. To radi zato što ima kompleks inferiornosti, i prosto mu treba da dobije odobrenje drugih, da osjeti svoj značaj.
10. Odbijanje pomoći. Gordi čovjek ne dozvoljava drugim ljudima da mu pomognu. Zašto? Zato što želi da ubere sam sve plodove, on se plaši da će morati sa nekim da ih podijeli.
11. Raste želja da se stekne slava, poštovanje i počast. Ljudi pripisuju sebi zasluge i rad drugih ljudi. Ali istovremeno u njima je prisutna sklonost da od ljudi prave idole.
12. Mišljenje o tome da je djelatnost kojom se čovjek bavi neophodnija i važnija od svih ostalih.
13. Rivalstvo. Želja da se suparniku uradi nešto loše, bolno. Svaka konkurencija dovodi do naprezanja, izaziva agresiju, podsvjijesne želje da se unizi suparnik, što na kraju dovodi do poremećaja i bolesti.
14. Želja da se okrive ljudi zbog njihovih grešaka, postupaka i djela. Takav čovjek namjerno traži u drugim nedostatke, misaono ih kažnjava, sve to radi sa osjećajem gnjeva, razdraženja i mržnje. Ponekad čak hoće da kazni čovjeka.
15. Upotreba riječi, čije značenje nije jasno drugima. Obično od ovoga poroka stradaju učeni ljudi.
16. Nespremnost da se podijeli svoje znanje.
17. Nespremnost da se zahvali i oprostiti. Uvredljivost.
18. Neiskrenost prema sebi i drugim ljudima. Takav čovjek može da ne ispunjava svoja obećanja, namjerno dovodi ljude u zabludu, laže.
20. Nespremnost da priznate da imate nedostatke - duhovne probleme i gordost.
Iz knjige V.V. Sineljnikova «Формула жизни. Как обрести личную силу» (Formula života. Kako steći ličnu snagu)
Izvor: www.cluber.com.ua
Prevela: Beba Muratović - bebamur.com