Naše društvo je sklono proslavljanju inteligencije kao najkorisnijeg kvaliteta za uspjeh u životu, ali to možda nije sasvim tačno. Imati vrlo visok IQ nije nužno isto što i život pun uspjeha i sreće. Zapravo, vrlo često se inteligentni ljudi bave prilično trivijalnim pitanjima kojima počinju davati veću težinu nego što bi trebali. Pojedinci sa visokim IQ-om vrlo su često skloni zabrinutostima sa kojima se jednostavniji ljudi ne susreću.
To je barem ono što svakodnevno možemo pronaći posmatrajući gene istorije. Naročito na umjetničkom polju, sposobni smo da proslavimo inteligenciju ne razumevajući je: Amadeus Mocart, Ernest Hemingvej, Edgar Allan Poe, Van Gogh i mnogi drugi bili su očigledno briljantni ljudi, ali ih je takođe obeležila egzistencijalna tjeskoba. Upravo iz tog razloga, vrlo često bi bilo dobro da se zapitamo postoji li korelacija između inteligencije i depresije.
Prije svega odmah razjašnjavamo da inteligencija uprkos tome nije faktor rizika za razvoj mentalnih poremećaja, međutim, inteligencija dovodi do brojnih samouništavajućih praksi: prekomjerne brige, sklonosti ka savršenstvu, snažne samokritičnosti i niskog samopoštovanja, sve osobine koje doprinose kliničkoj slici depresije. U psihološkom polju sprovedena su brojna istraživanja koja pokazuju vezu između inteligencije i depresivnih stanja.
U nekim slučajevima su ova istraživanja dala prilično poguban ishod za inteligentne ljude: na primjer istraga koju je sproveo otac psihoanalize Sigmund Frojd zajedno sa svojom ćerkom, ispitujući uzorak djece sa vrlo visokim IQ-om, višim od 130, otkrila je da je 60% ispitanika bilo sklono razvoju depresivnih patologija.
Zašto inteligencija uključuje duboku tugu?
U međuvremenu, pitanje u ovom pasusu postavljeno je pogrešno: inteligencija ne uključuje nužno tugu, ali bi joj u nekim aspektima mogla favorizovati. Levis Terman, psiholog za obrazovanje djece, sproveo je poznati eksperiment kako bi analizirao vezu između inteligencije i tuge. U njegovoj studiji ispitivano je neko dete sa IQ od 170.
U ovom istraživanju autor je pokazao da razvijena inteligencija dovodi do manjeg zadovoljstva u svakodnevnom životu, pa bi takođe mogla biti među uzrocima depresije. Eksperiment je takođe pokazao nevjerovatnu pažnju ispitanika prema problemima koji pogađaju udaljena mjesta u svetu: čini se da se inteligentni ljudi brinu i zbog problema koji ih se direktno ne tiču, ali kao ljudi osjećaju se delom situacije. Epizode poput ratova ili kolektivne gladi izgleda da utiču na raspoloženje najinteligentnijih pojedinaca, baš kao i na sebično ili iracionalno ponašanje ljudi oko njih.
Prije svega odmah razjašnjavamo da inteligencija uprkos tome nije faktor rizika za razvoj mentalnih poremećaja, međutim, inteligencija dovodi do brojnih samouništavajućih praksi: prekomjerne brige, sklonosti ka savršenstvu, snažne samokritičnosti i niskog samopoštovanja, sve osobine koje doprinose kliničkoj slici depresije. U psihološkom polju sprovedena su brojna istraživanja koja pokazuju vezu između inteligencije i depresivnih stanja.
U nekim slučajevima su ova istraživanja dala prilično poguban ishod za inteligentne ljude: na primjer istraga koju je sproveo otac psihoanalize Sigmund Frojd zajedno sa svojom ćerkom, ispitujući uzorak djece sa vrlo visokim IQ-om, višim od 130, otkrila je da je 60% ispitanika bilo sklono razvoju depresivnih patologija.
Zašto inteligencija uključuje duboku tugu?
U međuvremenu, pitanje u ovom pasusu postavljeno je pogrešno: inteligencija ne uključuje nužno tugu, ali bi joj u nekim aspektima mogla favorizovati. Levis Terman, psiholog za obrazovanje djece, sproveo je poznati eksperiment kako bi analizirao vezu između inteligencije i tuge. U njegovoj studiji ispitivano je neko dete sa IQ od 170.
U ovom istraživanju autor je pokazao da razvijena inteligencija dovodi do manjeg zadovoljstva u svakodnevnom životu, pa bi takođe mogla biti među uzrocima depresije. Eksperiment je takođe pokazao nevjerovatnu pažnju ispitanika prema problemima koji pogađaju udaljena mjesta u svetu: čini se da se inteligentni ljudi brinu i zbog problema koji ih se direktno ne tiču, ali kao ljudi osjećaju se delom situacije. Epizode poput ratova ili kolektivne gladi izgleda da utiču na raspoloženje najinteligentnijih pojedinaca, baš kao i na sebično ili iracionalno ponašanje ljudi oko njih.
Budite srećna osoba
Ako imate visok IQ, ne morate previše da brinete, neće vam nužno IQ omogućiti srećan život. Tajna postizanja psihološkog i emocionalnog blagostanja je bavljenje aktivnostima korisnim za poboljšanje sebe i svijeta: ako se ne osjećate zadovoljnim svojim životom, pokušajte da se posvetite aktivnostima kao što su volontiranje ili jednostavno pomaganje onima koje upoznate. Na isti način, pokušajte da ne zapnete u problemima koji vas se previše ne tiču. Ispravno je da se vaš um usmjeri ka globalnoj situaciji, ali vaša sposobnost delovanja je svedena isključivo na lokalni nivo, pa zato stavite svu svoju inteligenciju u ovo poslednje polje.
Prevod teksta: https://aprilamente.info/lintelligenza-e-una-qualita-straordinaria-ma-non-e-tutto/
Prevod i obrada Ana Muratović - bebamur.com
Ako imate visok IQ, ne morate previše da brinete, neće vam nužno IQ omogućiti srećan život. Tajna postizanja psihološkog i emocionalnog blagostanja je bavljenje aktivnostima korisnim za poboljšanje sebe i svijeta: ako se ne osjećate zadovoljnim svojim životom, pokušajte da se posvetite aktivnostima kao što su volontiranje ili jednostavno pomaganje onima koje upoznate. Na isti način, pokušajte da ne zapnete u problemima koji vas se previše ne tiču. Ispravno je da se vaš um usmjeri ka globalnoj situaciji, ali vaša sposobnost delovanja je svedena isključivo na lokalni nivo, pa zato stavite svu svoju inteligenciju u ovo poslednje polje.
Prevod teksta: https://aprilamente.info/lintelligenza-e-una-qualita-straordinaria-ma-non-e-tutto/
Prevod i obrada Ana Muratović - bebamur.com
