BebaMur
.
  • Početna
  • Video
  • Blog
  • Nauka
  • Duhovnost
  • Psihologija
  • Mudrost
  • Nadahnuće
  • Donirajte

Julija Gippenrejter o uzrocima pojave negativnih osjećanja

1/12/2016

0 Comments

 
Picture
 Julija Borisovna Gippenrejter je poznati ruski psiholog, profesor Moskovskog državnog univerziteta: "Lomonosov". Njene knjige iz dječje psihologije su ruski bestseleri.
Hajde da pričamo o neprijatnim emocijama: gnjevu, bijesu, agresiji. Ova osjećanja možemo nazvati rušilačkim jer uništavaju samog čovjeka (njegovu psihu, zdravlje), i njegov odnos sa drugim ljudima. Ove emocije su stalni uzrok sukoba, povremeno, materijalnog razaranja, pa čak i ratova.
Predstavimo "posudu" naših emocija u obliku bokala. Stavimo gnjev, zlobu i agresiju u najgornjem njegovom dijelu. Sada se zapitajmo kako se ove emocije ispoljavaju u spoljašnjem ponašanju čovjeka. Ovo je, nažalost, poznato mnogim vrijeđanje i uvrede, svađe, kazne, dejstva "iz inata" i sl.
​
Picture
Picture

​Sada se zapitajmo: od čega nastaje gnjev? Psiholozi   na ovo pitanje odgovaraju pomalo neočekivano: gnjev je sekundarno osjećanje, a proizilazi iz iskustava sasvim druge vrste, kao što su bol, strah i ogorčenost.

Tako da možemo postaviti iskustvo bola, ozlojeđenost, straha, frustracija, ispod osjećanja gnjev, bijes, agresija kao uzrok tih destruktivnih emocija (II sloj "bokala").

Pri tome sva osjećanja drugog sloja su stradalačka: u njima je prisutna veća ili manja patnja. Stoga, ih nije lako ispoljiti, o njima se obično ćuti, njih skrivaju. Zašto? Kao po pravilu, zbog bojazni da ne ponize sebe, da se pokažu slabi. Ponekad čovjek ni sam nije svjesan njih ( "Prosto sam zao, a zašto - ne znam!").

Da se osjećanja uvrijeđenosti i bola kriju, često se uči od djetinjstva. Vjerovatno ste često čuli kako otac podučava dječaka: "Ne cmizdri, bolje nauči da uzvratiš.".

Zašto nastaju "stradalačka" osjećanja? Psiholozi daju veoma određen odgovor: uzrok nastanka bola, ozlojeđenost, straha, frustracija, je u nezadovoljenim potrebama.

Svaki čovjek, bez obzira na uzrast ima potrebu za hranom, snom, toplotom, fizičkom sigurnošću, itd. Ovo su takozvane organske potrebe. One su očigledne i o njima sada nećemo govoriti.

Fokusirajmo se na one koji su povezane sa komunikacijom, i u širem smislu sa životom čovjeka među ljudima.

Evo primjer ( daleko od toga da je potpun) spisaka takvih potreba:

 Čovjeku je potrebno:
​
  •  da ga vole, svataju, prihvataju, uvažavaju;
  •  da on nekome bude potreban i blizak;
  •  da ima uspjeh - u radu, učenju, na poslu;
  •  da može da se ostvari, razvije svoje sposobnosti, samousavršava, uvažava sebe.

Ako u zemlji nije ekonomska kriza ili rat, tada su organske potrebe prosječno više ili manje zadovoljene. A gore navedene potrebe, uvijek se nalaze u zoni rizika!
Ljudsko društvo, uprkos milenijumima svog kulturnog razvoja nije naučilo da obezbijedi psihološko blagostanje (da i ne pominjemo sreću!) svakom svom članu. Problem je izuzetno komplikovan. Na kraju krajeva, sreća čovjeka zavisi od psihološke klime sredine u kojoj raste, živi i radi. I još od emocionalnog prtljaga, nakupljenog tokom detinjstva.
 Na žalost, mi nemamo potrebnih škola za komunikaciju. One tek nastaju, i to na dobrovoljnoj osnovi.

Dakle, bilo koja potreba iz našeg spiska može biti nezadovoljena, i to, kao što smo već rekli, dovodi do patnje, a možda čak i do "rušilačkih" emocija.

Uzmimo primjer. Pretpostavimo čovjeku se veoma ne da: neuspjesi slijede jedan za drugim. Znači, ne zadovoljavaju se njegove potrebe za uspehom, priznanjem, možda i samopoštovanjem. Kao rezultat toga, kod njega se može pojaviti trajno razočarenje u sebe ili depresija, ili ogorčenje i gnjev na "krivce".

Isto tako stvari stoje sa svim negativnim iskustvima: iza njih uvijek nađemo neku nezadovoljenu potrebu.

Ponovo se obratimo šemi i pogledajmo ima li nečega što se nalazi ispod sloja potreba? Ispostavilo se da postoji!

Ponekad, pri susretu mi pitamo jedni druge: "Kako si?", "Kako se živi?", "Da li si srećan?" - kao odgovor dobijamo "Ti već znaš, da nijesam srećan." ili " Kod mene je sve dobro, ja sam u redu!" 

Ovi odgovori odražavaju posebnu vrstu čovjekovog iskustva - odnos prema samom sebi, i zaključak o sebi.

Jasno je da se takvi stavovi i mišljenja mogu mijenjati zajedno sa okolnostima života. Istovremeno, oni imaju "zajednički imenilac" koji čini svakog od nas više optimistom ili pesimistom, više ili manje da vjeruje u sebe, a samim tim, više ili manje da je otporan na udarce sudbine.

Psiholozi su posvetili mnogo istraživanja sličnim doživljavanjem sebe. Oni ih nazivaju različito: percepcija sebi, slika o sebi, ocjenjivanje sebe, a češće - samopoimanje. Možda je najpogodniju riječ smislila B. Satir. Ona je nazvala taj složen i teško ispoljiv osećaj osjećanjem samovrijednosti.

Naučnici su otkrili i dokazali nekoliko važnih činjenica. Prvo, oni su otkrili da samopoimanje (mi ćemo koristiti ovu uobičajenu riječ) snažno utiče na život, čak i na sudbinu čovjeka.

Druga važna činjenica: osnova samopoimanja postavlja se veoma rano u prvim godinama života djeteta, i ona zavisi od toga kako se prema njemu odnose roditelji.

Opšti zakon je jednostavan: Pozitivan stav prema sebi - je osnova psihološkog opstanka.

Bazne potrebe: " Ja sam voljen", "Ja sam dobar!", "Ja mogu!".

Na samom dnu emocionalnog bokala je najvažniji "dragulj", koji nam je dala priroda - osjećaj energije života. Predstavimo ga u obliku "sunca" i uobičajenim riječima: "Ja jesam!" ili više patetično: "To sam ja, Gospode!"

Zajedno sa baznim stremljenjima ono obrazuje prvobitno osjećanje sebe - osećaj unutrašnjeg blagostanja i energije života!


Prevod teksta: http://econet.ru 
​
Prevela: Beba Muratović - bebamur.com

0 Comments

Your comment will be posted after it is approved.


Leave a Reply.

    Pretražite sajt
    Podijeli
    BebaMur.com
     Kopiranje i prenošenje teksta na druge portale strogo je zabranjeno!

    DMCA.com Protection Status

    Categories

    All
    Bajke
    Biografije
    Dokumentarni Film
    Dostojevski
    Društvo
    Društvo
    Duhovnost
    Ekart Tol
    Ezoterija
    Greg Brejden
    Gurdjijev
    Herman Hese
    Karma
    K.G. Jung
    Kozirjev
    Kvantna Fizika
    Mudrost
    Nadahnuce
    Nauka
    Osho
    Poezija
    Price
    Psihologija
    Tesla
    Tolstoj
    Torziono Polje
    Vakcine
    V. Zeland
    Yan
    Zanimljivosti
    Zdravlje

- Menu
Početna  Video   Blog    Nauka - Nikola Tesla - Nikolaj Kozirjev - Pjotr Garjajev Duhovnost - Ošo -Greg Brejden - Vadim Zeland Psihologija Mudrost Nadahnuće

Copyright © 2015