Kao što Karl Sagan navodi u svojoj knjizi „Roman nauke“, razumevanje je sinonim za radost i malo nas stvari zadovoljava više od učenja.
Dakle, razumevanje koji pristupi, strategije i dimenzije pomažu da postignete ono što želite je uvijek korisno. To bi nam čak moglo promjeniti život. Istražimo temu u sledećim redovima.
Dobiti ono što želimo je moguće i mozak nam može pomoći
Hranimo se vještinama koje svi možemo probuditi, razviti i primeniti u praksi. Govorimo o dimenzijama kao što su kreativnost, povjerenje, entuzijazam, odlučnost, planiranje ... Ukratko, sve kognitivne vještine korisne za postizanje postavljenih ciljeva.
Kao rezultat, saznanje šta je najkorisnije za mozak može poslužiti kao održiva strategija za dobijanje onoga što želite. Veoma često i gotovo ne znajući, delujemo protiv toga i zauzimamo stavove koji su očigledno štetni za našu unutrašnju ravnotežu. Izbjegavajući ovo, prilagodićemo se svojim potrebama i moći ćemo dati sve od sebe.
Kao što je rekao genetičar Frensis Collins, mozak je najsloženiji organ u svemiru. Ima sto hiljada miliona neurona i svaki od njih zauzvrat čini oko 10.000 veza. Dakle, hajde da saznamo koje strategije vam pomažu da postignete ono što želite.
Razvijte plan i uspostavite rutinu iz dana u dan
Mozak treba navike, rutine, aktivnosti kako bi organizovao vrijeme. Sve ovo smanjuje nivo stresa i reguliše beskonačan broj unutrašnjih procesa. Striatum je područje koje nam omogućava da se prilagodimo ovim navikama kako bismo se mogli usredsrediti na ciljeve.
Zahvaljujući ovim navikama, tijelo i um rade u harmoniji i to nam omogućava da postignemo ciljeve. Zato ne oklevajte: ako imate želju, napravite plan i razmislite o vremenu.
Da biste dobili ono što želite, prije svega morate da se suočite sa pesimizmom. Ove dimenzije će se manifestovati frazama poput "bolje odložite ovaj cilj jer nećete uspeti", "ono što imam na umu je nemoguće postići".
Kad god se ova vjerovanja pojave, možemo pribeći dvijema strategijama: prva je kretanje, aktiviranje tijela fizičkom aktivnošću, plesom itd. Jednostavno se radi o reaktiviranju tijela i srca, tako da mozak dobija zalihe endorfina i serotonina. Ponekad je dovoljno pola sata aktivnosti da se stvari sagledaju sa druge tačke gledišta.
S druge strane, na raspolaganju imamo izuzetan instrument: muziku. Muzika ne samo da poboljšava naše raspoloženje; slušanje opuštajuće muzike u pozadini pospješuje koncentraciju. Neke studije, poput one koju je sproveo Univerzitet u Ženevi, podržavaju ovaj zanimljiv odnos.
Naučnici iz Wellcome Trust-a, londonskog centra za biomedicinska istraživanja, završili su zanimljivu studiju 2012. Cilj je bio da razumeju zašto neki ljudi donose bolje odluke.
MRI je pokazao da se svaki put kada donesemo odluku frontalno područje mozga više aktivira: ventromedijalni prefrontalni korteks. Šta to znači? Svrha ovog područja je da nam pomogne da procijenimo mogućnosti koje se pojavljuju pred nama. Da bi to učinili na najispravniji način, istovremeno mora biti aktiviran odlučujući element: samopouzdanje.
Stoga je neophodno vjerovati u sebe. Tek kada shvatimo šta želimo i vjerujemo svojim sposobnostima, donosimo bolje odluke. Oni koji sumnjaju, oni koji se plaše ili su nesigurni, teško će se probiti do svojih ciljeva.
Uradi nešto kreativno kada si umoran
Na našem putu do tog zlatnog vrha na kome prebivaju naše želje, s vremena na vrijeme se pojavi psihološki umor. Protiv ovog umora koji stvara prostor za mentalnu maglu možemo se boriti gledajući TV seriju ili radeći bilo koju aktivnost koja ne zahtjeva napor i inicijativu.
Ali naš mozak će cijeniti još kreativnije aktivnosti. Crtanje, modeliranje, komponovanje, slikanje ili bilo koji drugi zadatak koji zahtjeva kreativno delovanje zapalit će um i oživjeti motivaciju. Na ovaj način ući ćemo u stanje protoka o kojem govori psiholog Mihali Csikszentmihalii.
Prevod teksta: https://lamenteemeravigliosa.it/ottenere-quallo-che-si-desidera-secondo-la-scienza/
Prevod i obrada Ana Muratović - bebamur.com