Zaustavljanje, uvek su nam govorili, je gubitak vremena. Ko zna šta onda!
Umesto toga, želeo bih da se založim za sporost i pozovem sve da žive sporije. Smirenost je neophodan uslov za čoveka: štiti ga od stresa, pomaže mu da uživa i uživa u životu, trenira koncentraciju i razmišljanje, čini ga mudrim i spokojnim. Sve ovo može samo sporost.
Žurba, naprotiv, ubija koncentraciju, čini da stres vlada, čini nas bolesnima, ne dozvoljava nam da živimo dobro. I najčešće je to nemotivisana žurba i stoga beskorisna, pa čak i štetna. Ali zašto toliko trčimo?
"Ko ide polako, stići će daleko" je poslovica koju moramo imati na umu i koja je primenljiva u svakoj sferi života, u bilo kom uzrastu, u bilo kojoj situaciji.
1) Meditirajte
Meditacija je korisna na mnogo načina. Pomaže nam da se fokusiramo na sadašnjost, da zastanemo fizički i mentalno, da se regenerišemo u ovoj životnoj pauzi. Ako niste stručnjak za ovu aktivnost, preporučujemo vam 2 tehnike meditacije kako biste uživali u sadašnjosti, a ako ste se dopada ili fascinirali, savetujemo vam da potražite neke kurseve meditacije u oblasti u kojoj živite ili knjige na tu temu.
2) Radite jogu
Joga je blisko povezana sa meditacijom, ali takođe dovodi telo u igru. Kao što smo već govorili u našem prethodnom članku o jogi, ovaj nepokretni ples omogućava da sporost bude kraljica svakog pokreta. Svaki položaj, svako istezanje i svaka rotacija mora se raditi polako, gotovo sveto. Samo na taj način moguće je izvući maksimalnu korist od toga i osvestiti svoje telo i um.
3) Vježbe disanja
Disanje je ogledalo našeg življenja. Ako dišemo žurno i pretežno torakalno, sigurno nešto pogrešno radimo. Moramo povratiti pravi način disanja jer ritam koji obeležava svaki trenutak našeg života mora biti harmoničan, zdrav i funkcionalan za naše blagostanje. Pokušajte da uradite vežbu dijafragmalnog disanja.
4) Slušajte muziku bez da radite ništa drugo
Svi vole muziku, ali je često slušamo dok čistimo ili dok radimo ili čak tokom trčanja. Grešimo što muziku smatramo samo pozadinom našeg života. Mora da povrati pravo mesto koje zaslužuje. Moramo mu posvetiti maksimalnu pažnju, inače rizikujemo da izgubimo njegove prednosti i da je cenimo samo površno. Odvojite nekoliko trenutaka dnevno da slušate svoju omiljenu muziku (bolje bi bilo da imate priliku da je slušate uživo što je više moguće!) i uronite u nju, u zvukove, u reči, u emocije koje budi u tebi. Muzikoterapija je rođena upravo zato što muzika čini da se osećamo dobro!
5) Posmatrajte svoje voljene dok obavljaju neku aktivnost
Postajali smo sve manje pažljivi i gubimo ovaj veoma važan urođeni stav. Deca su neverovatni posmatrači: dugo su uronjena u ovu aktivnost i bukvalno su zadivljena. Mi odrasli smo, pak, ubeđeni da ako posmatramo nekoga u aktivnosti, a da ništa drugo ne radi, to je besposleno, to je aktivnost zbog koje se osećamo krivim ili koju smatramo beskorisnom. U stvarnosti, posmatranje našeg deteta dok se igra ili našeg partnera dok kuva ili našeg brata dok čita jedna je od najrelaksirajućih i najsmislenijih aktivnosti koje čovek može da uradi. U stanju smo da se opustimo u koncentraciji drugih, posvećujemo ogromnu pažnju drugom, ne govoreći ništa, duboko uživamo u njihovom prisustvu.
Tokom dana razgovaramo sa mnogim ljudima, ali koliko smo potpuno otvoreni za slušanje? Malo, vrlo malo. Dešava se da naš komšija razgovara sa nama i umesto da mu posvetimo svu pažnju mi razmišljamo o terminu koji imamo ubrzo nakon toga. Umesto toga, vežba na koju se uvek moramo primorati je da se dovedemo u stanje empatije sa onima ispred nas i odgovorimo na njihov dijalog na sadašnji i konstruktivan način.
7) Negujte hobi
Raditi nešto što volite je već samo po sebi terapeutsko i trenira koncentraciju. Često to smatramo aktivnošću koja oduzima vreme od našeg svakodnevnog života i svoj hobi stavljamo u ćošak, pridajući mu malo značaja. Čak i naš hobi, s druge strane, treba da zauzme mesto koje zaslužuje. Raditi ono što volimo pomaže nam da se osećamo bolje, opušta nas, regeneriše nas, pokreće zdravu kreativnost. Trudimo se da ga kultivišemo što je više moguće tako što čistimo vreme koje imamo: u stvari, često kažemo da nemamo vremena za toliko stvari, ali možda je to zato što svoje vreme koristimo na pogrešan način.
8) Oslobodite emocije
Ovo je možda najvažniji način doživljavanja sporosti. Ako oslobodimo emocije, čak i one najbesmislenije, površne u našim očima, najmanje, naš unutrašnji svet je oslobođen i ima prostora da se regeneriše i obogati. Ne smemo rizikovati da gomilamo emocije iz straha da ih ne izlijemo ili da ih na kratko doživimo. Polako osećamo ukus tuge, besa, sreće. Hajde da razgovaramo sa bliskima o ovom našem unutrašnjem svetu, da ga zajedno rešimo, nemojmo ga nepotrebno i sebično držati u sebi, može postati opasan način života!
Dobar spor život svakome od vas!
Prevod teksta:
https://www.eticamente.net/2219/facciamo-entrare-la-lentezza-nelle-nostre-vite-ecco-10-modi-per-farlo.html
Prevod i obrada Ana Muratović - bebamur.com