Prazne police, dugi redovi puni kolica prema izlazu. Nervoza, žurba, izgleda da svi dijele istu zabrinutost: strah da ostanete bez zaliha, bez hrane... Napad na supermarkete zbog korona virusa je fenomen koji se često ponavljao u poslednjem periodu i u različitim djelovima Italije.
Pa, da li ima smisla masovno odlaziti u supermarket za hranu i druge proizvode? Ili smo svedoci izrazito iracionalnog ponašanja? Prvo, postoji više nego očigledan faktor. Napredak epidemije COVID-19 primorao nas je na vanredne mjere, jedna od najekstremnijih je karantin.
To znači da morate ostati kod kuće najmanje 15 dana. Međutim, vladini izvori i lanci supermarketa upozoravaju: neće biti problema sa snabdijevanjem i nema opasnosti da se to dogodi.
Međutim, kao što smo vidjeli: Korona virusna psihoza je stvarna. Napadi na supermarkete dešavaju se i u Vašingtonu i Novom Zelandu, prolazeći kroz Njemačku, Španiju, Francusku, sve do Malezije. Međutim, ovo ponašanje nije novo i sadrži niz pomalo konkretnih razloga. Analizirajmo ih zajedno.
Šta je razlog?
Abraham Maslov je svojom čuvenom piramidom potreba potvrdio da na osnovu dobrobiti na prvom koraku postoji sposobnost da se obezbijedi potrebna hrana za život. I zaista jeste tako. U situacijama neizvjesnosti i straha, imati osnovna sredstva za opstanak kod kuće daje nam stanje mira. I to je razumljivo.
Pa, jedan aspekt koji smo uspjeli da provjerimo je da je potrebno vrlo malo da bismo odjednom reagovali paničnom reakcijom. Mora da je predviđanje, jasno je.
Međutim, masovna reakcija izaziva situacije koje bismo svi željeli izbjeći: nedostatak određenih namirnica, duge redove, pa čak i stresne situacije i svađe. Stoga je neophodno uzeti u obzir neke aspekte koji se odnose na kupovine nastale Koronavirusnom psihozom.
To znači da morate ostati kod kuće najmanje 15 dana. Međutim, vladini izvori i lanci supermarketa upozoravaju: neće biti problema sa snabdijevanjem i nema opasnosti da se to dogodi.
Međutim, kao što smo vidjeli: Korona virusna psihoza je stvarna. Napadi na supermarkete dešavaju se i u Vašingtonu i Novom Zelandu, prolazeći kroz Njemačku, Španiju, Francusku, sve do Malezije. Međutim, ovo ponašanje nije novo i sadrži niz pomalo konkretnih razloga. Analizirajmo ih zajedno.
Šta je razlog?
Abraham Maslov je svojom čuvenom piramidom potreba potvrdio da na osnovu dobrobiti na prvom koraku postoji sposobnost da se obezbijedi potrebna hrana za život. I zaista jeste tako. U situacijama neizvjesnosti i straha, imati osnovna sredstva za opstanak kod kuće daje nam stanje mira. I to je razumljivo.
Pa, jedan aspekt koji smo uspjeli da provjerimo je da je potrebno vrlo malo da bismo odjednom reagovali paničnom reakcijom. Mora da je predviđanje, jasno je.
Međutim, masovna reakcija izaziva situacije koje bismo svi željeli izbjeći: nedostatak određenih namirnica, duge redove, pa čak i stresne situacije i svađe. Stoga je neophodno uzeti u obzir neke aspekte koji se odnose na kupovine nastale Koronavirusnom psihozom.
Budite predostrožni, ali ne kupujte panično nepotrebne namjernice
David Savage je profesor nauke o ponašanju i mikroekonomije na Univerzitetu Nevcastle u Australiji. Navodi da je predostrožnost važna , mogućnost da se suočite sa karantinom realna i kao takva je neophodno preduzeti mere predostrožnosti. Međutim, potrebno je imati zalihe na racionalan i uravnotežen način.
Šta se podrazumijeva pod "racionalno i uravnoteženo"? To znači, na primjer, da ne kupujete 15 pakovanja toaletnog papira. To znači da ne stavljate 20 boca dezinfekcijskog gela u kolica. To se dogodilo u mnogim italijanskim gradovima i događa se u mnogim drugim zemljama, što izaziva neracionalne kupovine koje imaju posledice. Prije svega, nedostatak osnovnih potrepština. Drugi se odnosi na povećanje cijena.
Panična kupovina stvara još veću paniku
Mediji sa svoje strane takođe podstiču paniku. Napadi na supermarkete nisu samo izazvani instinktivnom reakcijom ljudi na situaciju straha i neizvijesnosti.
Slike napada na supermarkete koji se emituju na televiziji ili u video zapisima koji se dijele na društvenim mrežama stvaraju efekat zaraze. Podsjetite se da ništa nije zaraznije od straha.
Oprezni um i želja da se sve ima pod kontrolom
Steven Taylor je klinički psiholog i profesor na Univerzitetu British Columbia. Jedno od njegovih najvažnijih djela je Psihologija pandemije. U ovom eseju opisuje zaista zanimljiv aspekt koji treba uzeti u obzir.
Ljudski um ima tendenciju da reaguje s određenom neugodnošću na informacije koje dobija. Uvijek postoji osjećaj da nam „ne govore sve“. Ponekad čitamo lažne podatke u koje vjerujemo, a drugi put dobijamo potpuno oprečne informacije ... Ovakve situacije hrane strah, a ono što nam je potrebno jeste da imamo osjećaj kontrole.
Jedan od načina za to je kupovina. Znamo da su temeljno pranje ruku i provođenje nekih mjera zaštite i higijene od velike pomoći. Međutim, povratak kući i frižider prepune hrane i osnovnih potrepština nas ohrabruje, tješi nas i daje nam osjećaj kontrole koji nam je potreban.
David Savage je profesor nauke o ponašanju i mikroekonomije na Univerzitetu Nevcastle u Australiji. Navodi da je predostrožnost važna , mogućnost da se suočite sa karantinom realna i kao takva je neophodno preduzeti mere predostrožnosti. Međutim, potrebno je imati zalihe na racionalan i uravnotežen način.
Šta se podrazumijeva pod "racionalno i uravnoteženo"? To znači, na primjer, da ne kupujete 15 pakovanja toaletnog papira. To znači da ne stavljate 20 boca dezinfekcijskog gela u kolica. To se dogodilo u mnogim italijanskim gradovima i događa se u mnogim drugim zemljama, što izaziva neracionalne kupovine koje imaju posledice. Prije svega, nedostatak osnovnih potrepština. Drugi se odnosi na povećanje cijena.
Panična kupovina stvara još veću paniku
Mediji sa svoje strane takođe podstiču paniku. Napadi na supermarkete nisu samo izazvani instinktivnom reakcijom ljudi na situaciju straha i neizvijesnosti.
Slike napada na supermarkete koji se emituju na televiziji ili u video zapisima koji se dijele na društvenim mrežama stvaraju efekat zaraze. Podsjetite se da ništa nije zaraznije od straha.
Oprezni um i želja da se sve ima pod kontrolom
Steven Taylor je klinički psiholog i profesor na Univerzitetu British Columbia. Jedno od njegovih najvažnijih djela je Psihologija pandemije. U ovom eseju opisuje zaista zanimljiv aspekt koji treba uzeti u obzir.
Ljudski um ima tendenciju da reaguje s određenom neugodnošću na informacije koje dobija. Uvijek postoji osjećaj da nam „ne govore sve“. Ponekad čitamo lažne podatke u koje vjerujemo, a drugi put dobijamo potpuno oprečne informacije ... Ovakve situacije hrane strah, a ono što nam je potrebno jeste da imamo osjećaj kontrole.
Jedan od načina za to je kupovina. Znamo da su temeljno pranje ruku i provođenje nekih mjera zaštite i higijene od velike pomoći. Međutim, povratak kući i frižider prepune hrane i osnovnih potrepština nas ohrabruje, tješi nas i daje nam osjećaj kontrole koji nam je potreban.
Alternativa: racionalna potrošnja u kriznom kontekstu
Napadi na supermarkete podstiču paniku i mi moramo apsolutno izbjegavati takva ponašanja. Jasno je da imamo zabrinjavajuću situaciju zbog COVID-19.
Taj kontekst nas očigledno obavezuje da se prilagodimo situaciji, ali mogućnost da se uspješno suočimo leži u postupanju mirno, uravnoteženo i inteligentno. To je jedini način na koji možemo dati sve od sebe.
Zato, na pitanje da li je potrebno predvidijeti, odgovor je da; ali na racionalan način. Da li je prikladno povećati obim kupovina iz dana u dan?
Sve zavisi od naznaka koje dobijamo od državnih vlasti. Ako moramo duže da ostanemo kod kuće zbog karantina ili ako su škole zatvorene, očigledno bi se trebali bolje opremiti.
Moramo spriječiti da nas panika kontroliše. Ponašanja motivirana anksioznošću i strahom samo pogoršavaju situaciju.
Moramo da kupujemo samo ono što nam treba u skladu sa dnevnim potrebama, ni više ni manje.
Ako zdravstvene ustanove preporučuju određene mjere zaštite , moraćemo da postupamo u skladu sa tim.
Zaključno, ako smatrate da ne možete savladati situaciju, ne oklevajte da kontaktirate specijalizovanog stručnjaka, čak i na mreži.
Kriza se mora rješavati mirno i sa građanskim osjećajem. Konačno, u poslednjih nekoliko dana stigle su dobre vesti iz Kine koja pobedjuje u svojoj bitci; pored toga, u toku je nekoliko projekata za proučavanje vakcine.
Prevod teksta:https://lamenteemeravigliosa.it/psicosi-da-coronavirus-e-assalto-ai-supermercati-cosa-dice-la-psicologia/
Prevod i obrada Ana Muratović - bebamur.com
Napadi na supermarkete podstiču paniku i mi moramo apsolutno izbjegavati takva ponašanja. Jasno je da imamo zabrinjavajuću situaciju zbog COVID-19.
Taj kontekst nas očigledno obavezuje da se prilagodimo situaciji, ali mogućnost da se uspješno suočimo leži u postupanju mirno, uravnoteženo i inteligentno. To je jedini način na koji možemo dati sve od sebe.
Zato, na pitanje da li je potrebno predvidijeti, odgovor je da; ali na racionalan način. Da li je prikladno povećati obim kupovina iz dana u dan?
Sve zavisi od naznaka koje dobijamo od državnih vlasti. Ako moramo duže da ostanemo kod kuće zbog karantina ili ako su škole zatvorene, očigledno bi se trebali bolje opremiti.
Moramo spriječiti da nas panika kontroliše. Ponašanja motivirana anksioznošću i strahom samo pogoršavaju situaciju.
Moramo da kupujemo samo ono što nam treba u skladu sa dnevnim potrebama, ni više ni manje.
Ako zdravstvene ustanove preporučuju određene mjere zaštite , moraćemo da postupamo u skladu sa tim.
Zaključno, ako smatrate da ne možete savladati situaciju, ne oklevajte da kontaktirate specijalizovanog stručnjaka, čak i na mreži.
Kriza se mora rješavati mirno i sa građanskim osjećajem. Konačno, u poslednjih nekoliko dana stigle su dobre vesti iz Kine koja pobedjuje u svojoj bitci; pored toga, u toku je nekoliko projekata za proučavanje vakcine.
Prevod teksta:https://lamenteemeravigliosa.it/psicosi-da-coronavirus-e-assalto-ai-supermercati-cosa-dice-la-psicologia/
Prevod i obrada Ana Muratović - bebamur.com
