"Kao što se voda ne može sušiti vodom, tako se vatra ne može ugasiti vatrom, ni zlo ne može biti uništeno zlom."
~ Lav N. Tolstoj
~ Lav N. Tolstoj
Lav Tolstoj, rođen u Jasnoj Poljani 9. septembra 1828. godine, nije bio samo sjajan pisac, već i odlučni pobornik načela nenasilja, toliko da je čak i inspirisao Gandija, koji je u svojim spisima rekao: "Oduševljen sam njegovom književnošću.Imao sam nezaboravan utisak dok sam čitao njegove romane. U to vrijeme sam vjerovao u nasilje. Ta me knjiga izlečila od skepticizma i učinila me čvrstim vjernikom u ahimsu. "
Principi koji su ga pokrenuli bili su otpornost na zlo, poljoprivredni rad, antimilitarizam. Na osnovu tih pretpostavki, Tolstoj je izjavio da zakon treba osuditi ako legitimira nasilje i nepravdu, kako se to nažalost često dešava. Iako su mu ta pitanja bila draga tokom cijelog života, posebno u poslednjem dijelu svog postojanja, otprilike kada je imao od 50 do 80 godina, Tolstoj se sa posebnim žarom posvetio svojim nenasilnim principima. Ali u istim tim godinama ruski pisac je prošao kroz tešku fazu, koju je obilježila duboka kriza, dominirana osećajem bezvrijednosti, koji ga je, po svemu sudeći, čak i doveo do pokušaja samoubistva.
Egzistencijalna kriza Lava Tolstoja
Tolstojevo nezadovoljstvo proisteklo je iz kontradikcije koju je osjetio iz prve ruke, u stvari pisac je imao plemenito porijeklo i kontakte sa velikanima tadašnjeg ruskog društva, a samim tim i korumpiranim životnim sistemom koji mu nije odgovarao. Kriza je okončana kada se uspeo odreći kompromisa sa Ruskom pravoslavnom crkvom, prihvatajući evanđeosku poruku, koju je osjećao da je više u skladu sa njim. U istom periodu Tolstoj se posvetio uglavnom vjerskim i društvenim dijelima, uključujući „Šta da radim?“ u kome se suočio sa gorućim i krajnje aktuelnim pitanjima kao što je gradsko siromaštvo i degradacija poljoprivrednika nastala zbog urbanoizacije i širenja industrije.
U spisima iz tih godina teme društvene nejednakosti i neke strategije za prevazilaženje statusa quo vraćaju se često, uključujući 5 zapovesti ilustrovane u knjizi „Uskrsnuće“, inspirisane evanđeoskim komunizmom:
1. Čovjek nikada ne smije ubiti čovjeka, ali ni čak biti bijesan na drugoga.
2. Muškarac ne smije omalovažavati žensku ljepotu čineći je instrumentom svog zadovoljstva.
3. Nikada ne obećavajte ništa pod zakletvom.
4. Oprostite uvrede, ne odbijajte ništa što drugi traže od vas.
5. Ljubite, pomažite i služite svima, čak i svojim neprijateljima.
Principi koji su ga pokrenuli bili su otpornost na zlo, poljoprivredni rad, antimilitarizam. Na osnovu tih pretpostavki, Tolstoj je izjavio da zakon treba osuditi ako legitimira nasilje i nepravdu, kako se to nažalost često dešava. Iako su mu ta pitanja bila draga tokom cijelog života, posebno u poslednjem dijelu svog postojanja, otprilike kada je imao od 50 do 80 godina, Tolstoj se sa posebnim žarom posvetio svojim nenasilnim principima. Ali u istim tim godinama ruski pisac je prošao kroz tešku fazu, koju je obilježila duboka kriza, dominirana osećajem bezvrijednosti, koji ga je, po svemu sudeći, čak i doveo do pokušaja samoubistva.
Egzistencijalna kriza Lava Tolstoja
Tolstojevo nezadovoljstvo proisteklo je iz kontradikcije koju je osjetio iz prve ruke, u stvari pisac je imao plemenito porijeklo i kontakte sa velikanima tadašnjeg ruskog društva, a samim tim i korumpiranim životnim sistemom koji mu nije odgovarao. Kriza je okončana kada se uspeo odreći kompromisa sa Ruskom pravoslavnom crkvom, prihvatajući evanđeosku poruku, koju je osjećao da je više u skladu sa njim. U istom periodu Tolstoj se posvetio uglavnom vjerskim i društvenim dijelima, uključujući „Šta da radim?“ u kome se suočio sa gorućim i krajnje aktuelnim pitanjima kao što je gradsko siromaštvo i degradacija poljoprivrednika nastala zbog urbanoizacije i širenja industrije.
U spisima iz tih godina teme društvene nejednakosti i neke strategije za prevazilaženje statusa quo vraćaju se često, uključujući 5 zapovesti ilustrovane u knjizi „Uskrsnuće“, inspirisane evanđeoskim komunizmom:
1. Čovjek nikada ne smije ubiti čovjeka, ali ni čak biti bijesan na drugoga.
2. Muškarac ne smije omalovažavati žensku ljepotu čineći je instrumentom svog zadovoljstva.
3. Nikada ne obećavajte ništa pod zakletvom.
4. Oprostite uvrede, ne odbijajte ništa što drugi traže od vas.
5. Ljubite, pomažite i služite svima, čak i svojim neprijateljima.
Tolstojev uticaj na Gandija
Možda, najopsežniji tekst, barem sa Gandijevog stanovišta, bio je „Božje kraljevstvo je u vama“, pravi sažetak njegove hrišćanske vizije zasnovane na nenasilju. Gandi je bukvalno postao prosvetljen pronalazeći vjeru koja mu je nedostajala. Među Tolstojevim razmišljanjima koja su ga najviše pogodila, ideja da su metropole i fabrike bile u suprotnosti s božanskim zakonom, jer su to mehanizmi za iskorištavanje rada siromašnih. Ili ideja da se dobro uvijek koristi uprkos okolnostima. Između dvojice pacifista, u određenom periodu, došlo je do razmjene prepiski, a u jednom od pisama koje je Tolstoj poslao svom prijatelju, pisac je pohvalio Gandijev rad opisujući ga kao: "Najznačajnija, najvažnija od svih dijela koja se trenutno odvijaju u svijetu, i ne samo narodi hrišćanskog svijeta, već i cijeli svijet u njemu će učestvovati."
Možda, najopsežniji tekst, barem sa Gandijevog stanovišta, bio je „Božje kraljevstvo je u vama“, pravi sažetak njegove hrišćanske vizije zasnovane na nenasilju. Gandi je bukvalno postao prosvetljen pronalazeći vjeru koja mu je nedostajala. Među Tolstojevim razmišljanjima koja su ga najviše pogodila, ideja da su metropole i fabrike bile u suprotnosti s božanskim zakonom, jer su to mehanizmi za iskorištavanje rada siromašnih. Ili ideja da se dobro uvijek koristi uprkos okolnostima. Između dvojice pacifista, u određenom periodu, došlo je do razmjene prepiski, a u jednom od pisama koje je Tolstoj poslao svom prijatelju, pisac je pohvalio Gandijev rad opisujući ga kao: "Najznačajnija, najvažnija od svih dijela koja se trenutno odvijaju u svijetu, i ne samo narodi hrišćanskog svijeta, već i cijeli svijet u njemu će učestvovati."
Osnovni pojmovi nenasilja Tolstoja
Drugi osnovni koncept Tolstojevog nenasilja je antimilitarizam koji su prigrlili brojni simpatizeri koji su u svoje vrijeme odbili da odsluže vojnu službu, ne bez posledica. S druge strane, carski režim uopšte nije cijenio Tolstojevo djelo, toliko da je cenzurisao nekoliko njegovih dela. Uprkos tome, ove pacifističke ideje su se širile Evropom.
Drugi kamen temeljac njegove filozofije je đavolska veza između nasilja i ekonomije. Tolstoj je smatrao da ekonomske nejednakosti doprinosi ratu i da je pogrešno primorati siromašne da se prilagode bilo kakvoj vrsti posla kako bi ih pokorili u ime interesa nekolicine. Dalje, bio je snažno uvjeren da je jedini način borbe protiv zla ljubav a sigurno ne mržnja. Nasilje više nasilja, rekao je, stvara još više nasilja.
Kako je rečeno, takođe je vjerovao u nesuradnju ili u važnost nepoštovanja bilo kog oblika nasilja, uključujući institucionalizovano kao u slučaju vojne službe. Najzad je vjerovao da nas zlo može dodirnuti samo ako na neki način učestvujemo u njemu: "Zlo će biti uništeno izvan nas, samo kad smo ga uništili u nama ... Zlo nas može dotaknuti samo ako na ovaj ili onaj način u njemu budemo učestvovali . I za ljude nema ništa štetnije od toga da misle da uzroci njihove situacije ne leže u njima, već u spoljnim uslovima. "
Laura De Rosa
Prevod teksta: https://www.eticamente.net/47679/lev-tolstoj-maestro-di-nonviolenza-che-ispiro-gandhi.html
Prevod i obrada Ana Muratović - bebamur.com
Drugi osnovni koncept Tolstojevog nenasilja je antimilitarizam koji su prigrlili brojni simpatizeri koji su u svoje vrijeme odbili da odsluže vojnu službu, ne bez posledica. S druge strane, carski režim uopšte nije cijenio Tolstojevo djelo, toliko da je cenzurisao nekoliko njegovih dela. Uprkos tome, ove pacifističke ideje su se širile Evropom.
Drugi kamen temeljac njegove filozofije je đavolska veza između nasilja i ekonomije. Tolstoj je smatrao da ekonomske nejednakosti doprinosi ratu i da je pogrešno primorati siromašne da se prilagode bilo kakvoj vrsti posla kako bi ih pokorili u ime interesa nekolicine. Dalje, bio je snažno uvjeren da je jedini način borbe protiv zla ljubav a sigurno ne mržnja. Nasilje više nasilja, rekao je, stvara još više nasilja.
Kako je rečeno, takođe je vjerovao u nesuradnju ili u važnost nepoštovanja bilo kog oblika nasilja, uključujući institucionalizovano kao u slučaju vojne službe. Najzad je vjerovao da nas zlo može dodirnuti samo ako na neki način učestvujemo u njemu: "Zlo će biti uništeno izvan nas, samo kad smo ga uništili u nama ... Zlo nas može dotaknuti samo ako na ovaj ili onaj način u njemu budemo učestvovali . I za ljude nema ništa štetnije od toga da misle da uzroci njihove situacije ne leže u njima, već u spoljnim uslovima. "
Laura De Rosa
Prevod teksta: https://www.eticamente.net/47679/lev-tolstoj-maestro-di-nonviolenza-che-ispiro-gandhi.html
Prevod i obrada Ana Muratović - bebamur.com
