Magnezijum: saveznik mozga i psihičkog blagostanja

​Magnezijum i njegovi efekti na mozak.

​Magnezijum je esencijalni nutrijent koji često nedostaje u našem trenutnom načinu života. Ovaj mikromineral ima više od 600 metaboličkih funkcija i djeluje kao važan zaštitnik mozga. Njegovi pozitivni efekti na hronični stres i anksiozna stanja su toliko pozitivni, da su ga mnogi naučnici preimenovali u "valium prirode".

Magnezijum nije panaceja, ovo je bolje odmah razjasniti. Uzimanje suplemenata na osnovu ove komponente će smanjiti poremećaj anksioznosti u roku od nekoliko dana, ili će prekinuti nesanicu. To je regulator i poboljšanje zdravlje, posebno neurološko.

Hronični deficijent magnezijuma može dovesti do neuroloških poremećaja kao što su hiperekscitabilnost, apatija ili čak psihoza.

Razlog je vrlo jednostavan. Ishrana na zapadu ima značajan nedostatak ove mineralne supstance, do tačke gdje se procjenjuje da oko 70% populacije ima nizak nivo magnezijuma u ​​organizmu. Porijeklo ovoga se nalazi u mnogim jelima koja konzumiramo: ta jela nemaju ovaj osnovni nutrijent, jer se magnezijum ne stavlja u zemlju u kojoj se gaje proizvodi. Danas se za đubrenje koriste fosfor, azot i kalijum.

To se ne dešava u zemljama kao, na primjer, Japanu, gdje je zemlja bogata magnezijumom, tako da ga Japanci uzimaju u prosjeku oko 700 miligrama, a to se ogleda u njihovoj dugovječnosti, u nižoj stopi demencije u njihovom najboljem stanju zdravlja kostiju itd.

Jasno je da mogu da na to mogu uticati i mnogi drugi faktori, ali studije koje se odnose na baziranje terapije magnezijumom su opsežne i veoma plodne, i mnogo članaka objavljenih u časopisu Nature potvrđuje prednosti ove hranljive materije na naše psihičko zdravlje.

Hajde da bolje sagledamo ovu temu.

 
Magnezijum i njegove koristi

Magnezijum je postao moderan, ne možemo to negirati. Svakog dana ga vidimo u prodavnicama zdrave hrane, apotekama i supermarketima. Čuli smo toliko o njegovim vrlinama da možemo reći da postoji gotovo "kult" ovog nutrienta. Ali šta je realno u svemu ovome?
​

​Prije svega, treba još jednom naglasiti da deficit ovog minerala u našim tijelima odgovara određenom faktoru: savremena ishrana i trenutne poljoprivredne metode se baziraju na manjku magnezijuma zbog industrijske poljoprivrede i vještačkih đubriva. Veoma je jednostavno.

Najupečatljiviji aspekt je taj što se smanjuju rezerve ovog minerala, prva stvar koju ćemo primjetiti je povećanje osjetljivosti na stres i anksioznost.

Ali šta je posebno u vezi sa magnezijumom? Zašto je tako važan za naše zdravlje uopšte?

• Magnezijum je prisutan u većini naših biohemijskih reakcija.
• Učestvujte u ćelijskom transportu i "pomaže" ćelijama u proizvodnji aerobne energije.
• Veći dio magnezijuma se čuva u periosteumu kostiju.
• Podspješuje formiranje proteina.
• Od suštinskog značaja je za nervne impulse i kontrakcije mišića, uključujući i srčane.
• Magnezijum je potreban za obavljanje više od 600 metaboličkih funkcija, ali u zadnjih 50 godina mineralni deficit je među tri glavna, zajedno sa željezom i vitaminom D.

 

Suprostavlja se poremećaju anksioznosti

Klinička ispitivanja i eksperimenti pokazuju da je hronični i ozbiljni nedostatak magnezijuma uzrok višestrukih neuroloških problema, poput hiperekscitabiliteta, konvulzije i psihijatrijskih simptoma u rasponu od apatije do psihoze. Pitanje je nesumnjivo ozbiljno, ali u isto vrijeme daje nadu, jer je za mnoge pacijente jednostavno dovoljno uzeti magnezijum, ujedno kliničke i terapijske strategije omogućavaju značajan napredak.

Neurolog Guosong Liu sa Univerziteta Tsinghua, Peking je vodeći ekspert za analizu odnosa između magnezijuma i kognitivnog i emocionalnog zdravlja. Njegovo istraživanje je nesumnjivo uzbudljivo i vrlo jasno. 


To je prirodni relaksant

Jedno od otkrića do kojih je došao je da magnezijum smanjuje stres i anksioznost stimulisanjem GABA receptora u mozgu.

• Moramo zapamtiti da GABA (Gama-aminobuterna kiselina) je neurotransmiter koji djeluje opuštajući aktivnost mozga. Ako ovo jedinjenje ima nisku aktivnost, mozak ostaje suspendovan u nekoj konstantnoj "hiperaktivnosti".
• Kada GABA ne djeluje kao što je očekivano, povećava se naš nivo zabrinutosti, počinju opsesivne misli, budimo se često noću, sa ubrzanim otkucajem srca, postepeno upadamo u spiralu anksioznosti ... sve ove procese može regulisati magnezijum.

​

Smanjuje kortizol u krvi

Ovi podaci su nesumnjivo veoma zanimljivi: magnezijum smanjuje proizvodnju stresnih hormona, kao što je kortizol, i deluje kao neuroprotektor, sprečavajući ih da dođu do mozga.

Kao što već znamo, kortizol je jedan od najopasnijih detonatora anksioznosti, koji je odgovoran za izazivanje klasične mentalne magle, nemogućnosti koncentrisanja, razumijevanja jasnosti, agilnosti s pamćenjem, brzih reakcija ...

Poboljšava naše raspoloženje

Kao što je poznato, adekvatni nivoi magnezijuma u ​​tijelu će podržati osnovne procese kao što su relaksacija mišića i ravnoteža nervnog sistema. Jedan aspekt koji je podjednako pozitivan je njegovo posredovanje u proizvodnji adekvatnog nivoa serotonina.

Serotonin, kako smo već objasnili u drugim prilikama, je hormon koji takođe radi kao neurotransmiter koji je zadužen za regulisanje našeg stanja uma. Nizak nivo serotonina, na primjer, doprinosi pojavljivanju depresivnih stanja. Ako umjesto toga održimo dobru proizvodnju ovog hormona, imaćemo više mogućnosti da se suočimo sa svakodnevnim životom sa više energije i optimizma. I magnezijum može da nam pomogne u tome.

Kako možemo da znamo da li nam je potrebno da uzimamo dodatke magnezijuma?

U ovom trenutku vjerovatno mnogi razmišljaju o tome da odmah odu u apoteku i kupr magnezijumske pakete. Rješenje, međutim, nije u ovoj brzoj odluci, hajde da ne žurimo. Imajte na umu da magnezijum nije pogodan za sve, na primjer za one koji boluju od problema sa bubrezima.

Najbolje je, stoga, uvijek konsultovati svog doktora, analizirati vaše uslove i potrebe i razmotriti da li je prikladno uzimati suplemente zasnovane na magnezijumu, koja vrsta i koja doza.

Ako patimo od anksioznosti, stresa, nesanice ili nekog oblika depresije, unos ovog mikro-minerala je uvijek pozitivan. Međutim, to ne znači da se prvo ne moramo konsultovati sa specijalistom.
​

Poboljšanje ishrane uvijek dobro dođe. Idealno bi bilo da uvijek koristite organske proizvode, kako bi bili sigurni da je zemlja "nahranjena" magnezijumom, da nema pesticida i drugih proizvoda koji zagađuju voće i povrće. Evo neke hrane bogate magnezijumom koju treba češće konzumirati:
​

• Avokado
• Losos
• Sjeme bundeve, susama i suncokreta
• Tamna čokolada bez šećera
• Peršun
• Sjeme od gorčice
• Badem, kesten i orasi
• Pšenične mekinje
• Spanać
• Leća i leblebija
• Suvo grožđe i suva šljiva
• Grašak

U zaključku, kompleksnosti savremenog svijeta, sa svojim pritiscima i poteškoćama, nesumnjivo pomažu našoj većoj osetljivosti na stanja anksioznosti i stresa, čak i naša ishrana koja nema mnogo hranljivih materija stvara brojne zdravstvene probleme ili poremećaje koji se mogu razviti u određenim trenucima. Hajde da više brinemo o sebi.
​

Prevod teksta: https://lamenteemeravigliosa.it/il-magnesio-cervello-benessere/

Prevele: Ana i Beba Muratović - bebamur.com ​​​​