Šta ako naučimo da se brinemo o svom umu kao i o svom tijelu? Mentalna higijena je životna strategija pomoću koje je moguće naći se u većoj harmoniji sa okolinom koja nas okružuje. Pretpostavlja vježbanje mišića samopoštovanja, prevazilaženje otpora apatije, prelazak u veću ravnotežu sa našim emocijama i učenje postavljanja adekvatnih filtera na društveni kontekst u kojem živimo.
Svijesni smo da danas pristupi orijentisani na "brigu" o umu dobijaju sve veću popularnost. Bez sumnje govorimo o strategijama kao što su Mindfulness i Wellness. Svaka od njih ima isti cilj: uspostaviti veću ravnotežu između uma i tijela kako bi garantovala ne samo naše blagostanje, već i osjećaj veće kontrole nad našim životom.
"Sjajan stav postaje veliki dan koji postaje sjajan mesec koji postaje sjajna godina koja postaje sjajan život."
~ Mandy Hale
Bez obzira da li smo neke od ovih praksi već počeli da primenjujemo ili ne, vrijedi uzeti u obzir nekoliko jednostavnih aspekata. Psihološko blagostanje prije svega odgovara na niz navika i strategija koje svaki pojedinac mora naučiti da razvija na osnovu svojih karakteristika. Za tako nešto je potrebna prije svega volja, malo kreativnosti i istrajnosti.
Mentalna higijena je, stoga, vrlo poseban zadatak gdje svi moraju naučiti da provjetravaju, liječe i oksigenišu svoje mentalne scenarije. Zauzvrat, i ne manje važno, ne smijemo zaboraviti da smo dio fizičkog i socijalnog scenarija i da konteksti u kojima se krećemo utiču i na našu ravnotežu.
Mentalna higijena zahtjeva holistički pristup, znati kako postaviti prioritete, fokusirati se, filtrirati svaki podsticaj koji nam dođe da živimo sa većom harmonijom. Pa da vidimo niz strategija.
"Sjajan stav postaje veliki dan koji postaje sjajan mesec koji postaje sjajna godina koja postaje sjajan život."
~ Mandy Hale
Bez obzira da li smo neke od ovih praksi već počeli da primenjujemo ili ne, vrijedi uzeti u obzir nekoliko jednostavnih aspekata. Psihološko blagostanje prije svega odgovara na niz navika i strategija koje svaki pojedinac mora naučiti da razvija na osnovu svojih karakteristika. Za tako nešto je potrebna prije svega volja, malo kreativnosti i istrajnosti.
Mentalna higijena je, stoga, vrlo poseban zadatak gdje svi moraju naučiti da provjetravaju, liječe i oksigenišu svoje mentalne scenarije. Zauzvrat, i ne manje važno, ne smijemo zaboraviti da smo dio fizičkog i socijalnog scenarija i da konteksti u kojima se krećemo utiču i na našu ravnotežu.
Mentalna higijena zahtjeva holistički pristup, znati kako postaviti prioritete, fokusirati se, filtrirati svaki podsticaj koji nam dođe da živimo sa većom harmonijom. Pa da vidimo niz strategija.
Savjeti o mentalnoj higijeni
1. Naučite da prepoznate iskru prije nego što postane plamen
Većina našeg emocionalnog iskustva započinje sa "varnicama", malim naletima negativnih osjećanja koja se urušavaju u mozgu. Ova mala ispuštanja nastaju usled neslaganja sa okolinom. Komentar koji nam se ne sviđa, ali koji ne eksternalizujemo; predlog sa kojim se ne slažemo, ali koji prihvatamo; situaciju koju moramo riješiti, ali koju odlažemo ...
Nakupljale su se male varnice, jedna za drugom, na kraju izazivajući plamen. Um ostaje bez resursa i na kraju se nalazimo „izgoreli“, iscrpljeni u svim čulima. Stoga je prva strategija u koju bismo trebali uložiti vrijeme i energiju prepoznavanje ovih "pokretača". Ti stimulusi koji nas muče i kojima moramo upravljati što prije.
Ne odlažite brigu koja vas pogađa danas za sjutra.
2. Jasni prioriteti, bolje odluke
Svaki dobar sportista poznaje svoje tijelo, zna gdje su njegove granice i svakodnevno trenira kako bi održavao kondiciju i poboljšao svoje performanse. Ovaj stav ne nastaje niotkuda, već odgovara na dobro planiranje, gdje su dnevni prioriteti i ciljevi jasni.
Što se tiče brige o vašoj mentalnoj higijeni, bilo bi jednako dobro pomiriti se sa svojim planom i svojim dnevnim prioritetima. Niko ne bi trebalo da izlazi iz kuće, a da se nije obukao sa svrhom, obuo cipele i s razlogom doručkovao ... Tako možemo sa većom samokontrolom koračati složenim stazama svog života, odlučivati šta je dobro za nas, šta bismo trebali izdvojiti kako bismo osigurali svoju dobrobit.
1. Naučite da prepoznate iskru prije nego što postane plamen
Većina našeg emocionalnog iskustva započinje sa "varnicama", malim naletima negativnih osjećanja koja se urušavaju u mozgu. Ova mala ispuštanja nastaju usled neslaganja sa okolinom. Komentar koji nam se ne sviđa, ali koji ne eksternalizujemo; predlog sa kojim se ne slažemo, ali koji prihvatamo; situaciju koju moramo riješiti, ali koju odlažemo ...
Nakupljale su se male varnice, jedna za drugom, na kraju izazivajući plamen. Um ostaje bez resursa i na kraju se nalazimo „izgoreli“, iscrpljeni u svim čulima. Stoga je prva strategija u koju bismo trebali uložiti vrijeme i energiju prepoznavanje ovih "pokretača". Ti stimulusi koji nas muče i kojima moramo upravljati što prije.
Ne odlažite brigu koja vas pogađa danas za sjutra.
2. Jasni prioriteti, bolje odluke
Svaki dobar sportista poznaje svoje tijelo, zna gdje su njegove granice i svakodnevno trenira kako bi održavao kondiciju i poboljšao svoje performanse. Ovaj stav ne nastaje niotkuda, već odgovara na dobro planiranje, gdje su dnevni prioriteti i ciljevi jasni.
Što se tiče brige o vašoj mentalnoj higijeni, bilo bi jednako dobro pomiriti se sa svojim planom i svojim dnevnim prioritetima. Niko ne bi trebalo da izlazi iz kuće, a da se nije obukao sa svrhom, obuo cipele i s razlogom doručkovao ... Tako možemo sa većom samokontrolom koračati složenim stazama svog života, odlučivati šta je dobro za nas, šta bismo trebali izdvojiti kako bismo osigurali svoju dobrobit.
3. Odnosi zasnovani na reciprocitetu
Osnovni stub za brigu i promociju naše mentalne higijene je obraćanje pažnje na ravnotežu naših međuljudskih odnosa. Svaka neuravnotežena veza dolazi sa visokim emocionalnim troškovima. Uključuje ulaganje vremena, nade, napora i emocija koje osjećamo prema ljudima koji nam ne daju istu energiju, isti reciprocitet.
Jasno je da nisu svi odnosi simetrični u pogledu davanja i primanja. Veoma zapažen primjer vidimo u odnosima između roditelja i djece. Međutim, naše najvažnije veze (par, porodica, prijatelji) moraju biti zasnovane na ravnoteži i u nekim slučajevima simetriji.
4. Naučite da tolerišete nedaće
Moramo prihvatiti našu stvarnost. Jer mentalna higijena polazi od sposobnosti da se zna izliječiti; a da bi se zacelilo, neophodno je prije svega prihvatiti postojanje rane, ne odbacujući je, ne okrećući se od nje i ne ljuteći se svaki dan na nju.
5. Uravnotežen um, fokusiran um
Clifford Saron je neuroznanstvenik na Univerzitetu u Kaliforniji (SAD). Fokusiran i uravnotežen um rezultira blagostanjem i zdravijim mozgom.
Kao što ovaj istraživač objašnjava, većina nas nije svijesna velike plastičnosti koja karakteriše naše neuronske sklopove. Ako naučimo da se svakodnevno fokusiramo na sadašnjost, na ono što se događa oko nas (a ne toliko na prošlost ili na budućnost koja još uvijek ne postoji) videćemo više mogućnosti, osjećaćemo se optimističnije i manje anksiozni.
Da rezimiramo, mentalna higijena je sjajna životna strategija koja se i sama sastoji od različitih aktivnosti. To su dinamične i svakodnevne navike usmjerene na garantovanje fizičkog i psihološkog blagostanja. Primenjujemo one koji najbolje odgovaraju našim potrebama i počinjemo da ulažemo u nas već danas.
Prevod teksta: https://lamenteemeravigliosa.it/igiene-mentale-abitudini/amp/
Prevod i obrada Ana Muratović - bebamur.com
Osnovni stub za brigu i promociju naše mentalne higijene je obraćanje pažnje na ravnotežu naših međuljudskih odnosa. Svaka neuravnotežena veza dolazi sa visokim emocionalnim troškovima. Uključuje ulaganje vremena, nade, napora i emocija koje osjećamo prema ljudima koji nam ne daju istu energiju, isti reciprocitet.
Jasno je da nisu svi odnosi simetrični u pogledu davanja i primanja. Veoma zapažen primjer vidimo u odnosima između roditelja i djece. Međutim, naše najvažnije veze (par, porodica, prijatelji) moraju biti zasnovane na ravnoteži i u nekim slučajevima simetriji.
4. Naučite da tolerišete nedaće
Moramo prihvatiti našu stvarnost. Jer mentalna higijena polazi od sposobnosti da se zna izliječiti; a da bi se zacelilo, neophodno je prije svega prihvatiti postojanje rane, ne odbacujući je, ne okrećući se od nje i ne ljuteći se svaki dan na nju.
5. Uravnotežen um, fokusiran um
Clifford Saron je neuroznanstvenik na Univerzitetu u Kaliforniji (SAD). Fokusiran i uravnotežen um rezultira blagostanjem i zdravijim mozgom.
Kao što ovaj istraživač objašnjava, većina nas nije svijesna velike plastičnosti koja karakteriše naše neuronske sklopove. Ako naučimo da se svakodnevno fokusiramo na sadašnjost, na ono što se događa oko nas (a ne toliko na prošlost ili na budućnost koja još uvijek ne postoji) videćemo više mogućnosti, osjećaćemo se optimističnije i manje anksiozni.
Da rezimiramo, mentalna higijena je sjajna životna strategija koja se i sama sastoji od različitih aktivnosti. To su dinamične i svakodnevne navike usmjerene na garantovanje fizičkog i psihološkog blagostanja. Primenjujemo one koji najbolje odgovaraju našim potrebama i počinjemo da ulažemo u nas već danas.
Prevod teksta: https://lamenteemeravigliosa.it/igiene-mentale-abitudini/amp/
Prevod i obrada Ana Muratović - bebamur.com
