Sugestija je jedan od najzanimljivijih fenomena ljudskog uma. Definisana je kao psihičko stanje u kojem osoba predstavlja senzacije i ideje koje su joj drugi izazvali ili sugerisali. Pušta korijene u umu, a da to ni ne primjetimo.
Koncept sugestije ima antičko porijeklo. U stvari, pokazalo se da su se hipnotičke tehnike koristile prije više hiljada godina u Kini, Indiji, Grčkoj, Meksiku i mnogim drugim kulturama. Imamo dokaze da je prije više od 3000 godina egipatska kultura koristila vrstu hipnoze vrlo sličnu sadašnjoj. U to vrijeme ovaj fenomen je bio povezan sa magijsko-religioznim iskustvom.
"Društvene konvencije nisu ništa drugo do proizvod sugestije. Šta nosite, do hrane koju jedete: sve su rezultat sugestije ."
~Svami Sivananda
Franz Anton Mesmer je u 18. vijeku prvi predložio racionalno objašnjenje fenomena. Međutim, on je kombinovao naučno posmatranje i nadriljekarstvo, čime je izgubio kredibilitet. Kasnije je dr James Braid pripisao naučni status ovim pojavama. Mnogi drugi naučnici su ga sledili i mogli su da objasne hipnozu, posebno polazeći od koncepta nesvijesnog.
"Društvene konvencije nisu ništa drugo do proizvod sugestije. Šta nosite, do hrane koju jedete: sve su rezultat sugestije ."
~Svami Sivananda
Franz Anton Mesmer je u 18. vijeku prvi predložio racionalno objašnjenje fenomena. Međutim, on je kombinovao naučno posmatranje i nadriljekarstvo, čime je izgubio kredibilitet. Kasnije je dr James Braid pripisao naučni status ovim pojavama. Mnogi drugi naučnici su ga sledili i mogli su da objasne hipnozu, posebno polazeći od koncepta nesvijesnog.
Vrste sugestija
Danas se prepoznaju četiri vrste sugestija: direktna, hipnotička, indirektna i autosugestija.
Postoji i podtip autosugestije: nehotična autosugestija. Događa se kada pojedinac, nehotice, na kraju ubijedi sebe u ideju. Ponekad je to neželjena ideja. Na primjer, kada imate osip i počnete da mislite da imate ozbiljnu bolest, ne idete kod ljekara da to potvrdi, već ste sigurni da patite od strašne bolesti.
Danas se prepoznaju četiri vrste sugestija: direktna, hipnotička, indirektna i autosugestija.
- Direktna sugestija rezultat je ovlašćenja koje je jedno lice vršilo nad drugim subjektom.
- Hipnotička sugestija se dobija počev od stanja hipnotičkog transa, do kojeg se dolazi različitim metodama.
- Indirektna sugestija se dešava kada neko usvoji ideje drugih kao svoje.
- Autosugestija je ono što pojedinac vježba na sebi, na više ili manje namjeran način. Isti subjekt pokušava da se pogura, da u svoju ideju uvrsti neku ideju ili osećaj: "Nije mi hladno, nije mi hladno ...", sa ciljem da se u to uvjeri.
Postoji i podtip autosugestije: nehotična autosugestija. Događa se kada pojedinac, nehotice, na kraju ubijedi sebe u ideju. Ponekad je to neželjena ideja. Na primjer, kada imate osip i počnete da mislite da imate ozbiljnu bolest, ne idete kod ljekara da to potvrdi, već ste sigurni da patite od strašne bolesti.
Moć sugestije
Sugestija vrši ogromnu moć nad našim postupcima i naravno nad našim načinom percepcije stvarnosti. Hipnotička sugestija se koristi prvenstveno u terapeutske svrhe. Njena efikasnost je ograničena, jer nisu svi dovoljno sugestibilni za hipnotizaciju. Drugo, zato što ciljevi postignuti u polusvijesnom stanju ne traju tokom vremena.
Indirektna sugestija potiče od pojedinaca koji uspjevaju da ubijede druge, čak i stvore opasne ideje. Oni su pojedinci koji se ne pozivaju na logično razmišljanje ljudi, već na njihove emocije. Konkretno, na strahove i želje. Na taj način dobijaju volju drugih da se savijaju i rade šta žele. To je vrsta sugestije koja je povezana sa moći koja nije nužno velika i koju može primjeniti partner, trgovac, šefa države ili diktator.
Indirektna sugestija je složenija i teže je otkriti. Dolazi iz "svijeta ideja" koji gravitira oko društva. Postoji nekoliko institucija koje ga grade i promovišu. Ova grupa uključuje vjerska uvjerenja, poput postojanja zagrobnog života. Mnogi u to vjeruju slijepo, čak i bez ikakvog dokaza da to potvrđuju, pa čak i vide prijetnju ako neko pokuša da dokaže suprotno.
Samosugestija, posebno nehotična, prisutnija je u našem životu nego što želimo. Mnogo onoga što mislimo nije ništa drugo do skup neutemeljenih vjerovanja. Mnogo toga radimo jer smo videli da su drugi radili ili iz jednostavne navike. Svakako je jasno da imamo vjerovanja o sebi i generalno o svemu.
Prevod teksta: https://lamenteemeravigliosa.it/la-suggestione-effetto-solo-mente/
Prevod i obrada Ana Muratović - bebamur.com
Sugestija vrši ogromnu moć nad našim postupcima i naravno nad našim načinom percepcije stvarnosti. Hipnotička sugestija se koristi prvenstveno u terapeutske svrhe. Njena efikasnost je ograničena, jer nisu svi dovoljno sugestibilni za hipnotizaciju. Drugo, zato što ciljevi postignuti u polusvijesnom stanju ne traju tokom vremena.
Indirektna sugestija potiče od pojedinaca koji uspjevaju da ubijede druge, čak i stvore opasne ideje. Oni su pojedinci koji se ne pozivaju na logično razmišljanje ljudi, već na njihove emocije. Konkretno, na strahove i želje. Na taj način dobijaju volju drugih da se savijaju i rade šta žele. To je vrsta sugestije koja je povezana sa moći koja nije nužno velika i koju može primjeniti partner, trgovac, šefa države ili diktator.
Indirektna sugestija je složenija i teže je otkriti. Dolazi iz "svijeta ideja" koji gravitira oko društva. Postoji nekoliko institucija koje ga grade i promovišu. Ova grupa uključuje vjerska uvjerenja, poput postojanja zagrobnog života. Mnogi u to vjeruju slijepo, čak i bez ikakvog dokaza da to potvrđuju, pa čak i vide prijetnju ako neko pokuša da dokaže suprotno.
Samosugestija, posebno nehotična, prisutnija je u našem životu nego što želimo. Mnogo onoga što mislimo nije ništa drugo do skup neutemeljenih vjerovanja. Mnogo toga radimo jer smo videli da su drugi radili ili iz jednostavne navike. Svakako je jasno da imamo vjerovanja o sebi i generalno o svemu.
Prevod teksta: https://lamenteemeravigliosa.it/la-suggestione-effetto-solo-mente/
Prevod i obrada Ana Muratović - bebamur.com
