Postoji 5 vrsta moždanih talasa koji rade gotovo poput muzičkih nota. Neki rade na niskoj frekvenciji, drugi na visokoj. Ali zajedno su u stanju da formiraju harmoničan sporazum u kojem naše misli, emocije i senzacije mogu postići savršenu ravnotežu, u okviru koje se možemo osjećati koncentrisanije i prijemčivije.
Možda ste čuli da je neko rekao : "Želim da uvježbam svoje alfa moždane talase da bih se osjećao opuštenije i postigao odgovarajuće stanje lične vedrine i mira". U poslednje vrijeme se čak govori o mašinama za neuro-povratne informacije koje su u stanju da stimulišu neke moždane talase tako da dostignu određena stanja svijesti. Pa istina je da morate obratiti pažnju na ove podatke.
"Oko upija ... mozak stvara oblike ..."
~Paul Cezanne
Autentično blagostanje postiže se kada svaki moždani talas funkcioniše ispravno, u okviru svoje frekvencije i na optimalnom nivou. I ne samo to, ne možemo čak ni zanemariti da ovi moždani ritmovi nisu stabilni, već da mjenjaju kako odrastamo, sazrijevamo i starimo. Cilj, dakle, nije pokušati po svaku cijenu poboljšati beta talase kako bi se poboljšala pažnja ili gama da bi se postiglo navodno mistično ili duhovno stanje.
Istina je da ne postoje bolji ili posebniji moždani talasi od drugih. Svi su oni važni, jer su rezultat električne aktivnosti naših neurona i svakog od naših mentalnih stanja.
Različite vrste moždanih talasa
Svi znamo da je mozak elektrohemijski organ. U stvari, neurolozi nam kažu da bismo, ako bi se sve naše nervne ćelije aktivirale istovremeno, mogli dobiti dovoljno energije za napajanje sijalice. Podaci su sigurno iznenađujući.
Zauzvrat, sva ova električna aktivnost odgovorna je za različite vrste moždanih talasa, neku vrstu složenog, fascinantnog i savršenog procesa kroz koji svaka aktivnost, svako mentalno stanje i misao mogu emitovati određenu vrstu moždanih talasa.
S druge strane, važno je razjasniti da naš mozak održava 5 vrsta moždanih talasa aktivnih tokom dana. U zavisnosti od toga šta radimo u svakom trenutku, postojaće neki talasi koji pokazuju veću aktivnost u nekim dijelovima mozga i drugi koji manje intenzivno rade u drugim oblastima, ali nijedan od njih neće biti, tako reći "nepovezan".
Na primjer, može biti da u jednom trenutku dana naš Alfa talas ima intenzivnu aktivnost u frontalnom režnju, što će nam izazvati određenu anksioznost. Međutim, ovaj isti Alfa talas u zatiljnom području podrazumijevao bi optimalno stanje opuštenosti.
To su nijanse koje treba uzeti u obzir. Hajde da vidimo koje su različite vrste moždanih talasa i kakav je njihov efekat.
"Oko upija ... mozak stvara oblike ..."
~Paul Cezanne
Autentično blagostanje postiže se kada svaki moždani talas funkcioniše ispravno, u okviru svoje frekvencije i na optimalnom nivou. I ne samo to, ne možemo čak ni zanemariti da ovi moždani ritmovi nisu stabilni, već da mjenjaju kako odrastamo, sazrijevamo i starimo. Cilj, dakle, nije pokušati po svaku cijenu poboljšati beta talase kako bi se poboljšala pažnja ili gama da bi se postiglo navodno mistično ili duhovno stanje.
Istina je da ne postoje bolji ili posebniji moždani talasi od drugih. Svi su oni važni, jer su rezultat električne aktivnosti naših neurona i svakog od naših mentalnih stanja.
Različite vrste moždanih talasa
Svi znamo da je mozak elektrohemijski organ. U stvari, neurolozi nam kažu da bismo, ako bi se sve naše nervne ćelije aktivirale istovremeno, mogli dobiti dovoljno energije za napajanje sijalice. Podaci su sigurno iznenađujući.
Zauzvrat, sva ova električna aktivnost odgovorna je za različite vrste moždanih talasa, neku vrstu složenog, fascinantnog i savršenog procesa kroz koji svaka aktivnost, svako mentalno stanje i misao mogu emitovati određenu vrstu moždanih talasa.
S druge strane, važno je razjasniti da naš mozak održava 5 vrsta moždanih talasa aktivnih tokom dana. U zavisnosti od toga šta radimo u svakom trenutku, postojaće neki talasi koji pokazuju veću aktivnost u nekim dijelovima mozga i drugi koji manje intenzivno rade u drugim oblastima, ali nijedan od njih neće biti, tako reći "nepovezan".
Na primjer, može biti da u jednom trenutku dana naš Alfa talas ima intenzivnu aktivnost u frontalnom režnju, što će nam izazvati određenu anksioznost. Međutim, ovaj isti Alfa talas u zatiljnom području podrazumijevao bi optimalno stanje opuštenosti.
To su nijanse koje treba uzeti u obzir. Hajde da vidimo koje su različite vrste moždanih talasa i kakav je njihov efekat.
1. Delta talasi (1 do 3 Hz)
Delta talasi imaju najveću amplitudu i povezani su sa dubokim snom (ali bez snova). Zanimljivo je da su vrlo česti kod novorođenčadi i mlađe djece, pa kako rastete i starite, imate tendenciju da stvarate manje delta talasa. Istina je da s godinama gubimo sposobnost spavanja i odmora.
S druge strane, takođe treba napomenuti da su ovi talasi uglavnom povezani sa nehotičnim tijelesnim aktivnostima, kao što su puls ili varenje.
Odgovarajući nivo delta talasa podržava imuni sistem i brine se o njemu, odgovoran je takođe i za odmor i sposobnost učenja.
2. Teta talasi (3,5 do 8 Hz)
Druga vrsta moždanih talasa kreće se od 3,5 do 8 Hz i uglavnom je povezana sa našim maštovitim sposobnostima, odrazom i snom. Kao zanimljivost imajte na umu da teta talasi obično pokazuju visoku aktivnost kada iskusimo duboke emocije.
Jednostavan primjer u kome možemo biti svijesni kada ti talasi prevladaju je kada završimo sa naporima ili aktivnostima koje su zahtjevale puno energije. Upravo tada, kada se opustimo i pustimo mašti da "leti", teta talasi stiču veće prisustvo u našem mozgu.
Odgovarajući nivo teta talasa promoviše kreativnost, emocionalnu povezanost i intuiciju.
Delta talasi imaju najveću amplitudu i povezani su sa dubokim snom (ali bez snova). Zanimljivo je da su vrlo česti kod novorođenčadi i mlađe djece, pa kako rastete i starite, imate tendenciju da stvarate manje delta talasa. Istina je da s godinama gubimo sposobnost spavanja i odmora.
S druge strane, takođe treba napomenuti da su ovi talasi uglavnom povezani sa nehotičnim tijelesnim aktivnostima, kao što su puls ili varenje.
Odgovarajući nivo delta talasa podržava imuni sistem i brine se o njemu, odgovoran je takođe i za odmor i sposobnost učenja.
2. Teta talasi (3,5 do 8 Hz)
Druga vrsta moždanih talasa kreće se od 3,5 do 8 Hz i uglavnom je povezana sa našim maštovitim sposobnostima, odrazom i snom. Kao zanimljivost imajte na umu da teta talasi obično pokazuju visoku aktivnost kada iskusimo duboke emocije.
Jednostavan primjer u kome možemo biti svijesni kada ti talasi prevladaju je kada završimo sa naporima ili aktivnostima koje su zahtjevale puno energije. Upravo tada, kada se opustimo i pustimo mašti da "leti", teta talasi stiču veće prisustvo u našem mozgu.
Odgovarajući nivo teta talasa promoviše kreativnost, emocionalnu povezanost i intuiciju.
3. Alfa talasi (8 do 13 Hz)
Alfa talasi se javljaju u onom srednjem mirnom sutonu, gdje postoji opuštenost i povoljno stanje za meditaciju. To možemo doživjeti i kada smo na sofi i gledamo televiziju ili ležimo u krevetu, ali bez da zaspimo.
Visok nivo alfa talasa sprečava nas da se koncentrišemo ili imamo dovoljno snage za izvršavanje zadatka. Nizak nivo ovih talasa dolazi sa anksioznošću, stresom i nesanicom.
4. Beta talasi (12 do 33 Hz)
Sada smo u višem frekvencijskom opsegu koji nastaju kao rezultat intenzivne neuronske aktivnosti.
Mislimo na vrlo zanimljive, a opet složene misli, ovo se mora reći. Stanja koje se povezuju sa svakodnevnim aktivnostima ka kojima usmjeravamo svu pažnju kada treba da budemo budni i svijesni višestrukih nadražaja.
Uobičajene aktivnosti poput vožnje, polaganja ispita, prezentacije itd. Sve su to trenuci maksimalne aktivacije. Međutim, višak neuronska hiperaktivacija, može izazvati stanje anksioznosti ili stres.
Nizak nivo beta talasa, zauzvrat, doveo bi nas do previše opuštenog, čak i depresivnog stanja ...Optimalan nivo ovih talasa pomaže nam da budemo prijemčiviji, fokusiraniji i takođe poboljšavamo sposobnost rešavanja problema.
Alfa talasi se javljaju u onom srednjem mirnom sutonu, gdje postoji opuštenost i povoljno stanje za meditaciju. To možemo doživjeti i kada smo na sofi i gledamo televiziju ili ležimo u krevetu, ali bez da zaspimo.
Visok nivo alfa talasa sprečava nas da se koncentrišemo ili imamo dovoljno snage za izvršavanje zadatka. Nizak nivo ovih talasa dolazi sa anksioznošću, stresom i nesanicom.
4. Beta talasi (12 do 33 Hz)
Sada smo u višem frekvencijskom opsegu koji nastaju kao rezultat intenzivne neuronske aktivnosti.
Mislimo na vrlo zanimljive, a opet složene misli, ovo se mora reći. Stanja koje se povezuju sa svakodnevnim aktivnostima ka kojima usmjeravamo svu pažnju kada treba da budemo budni i svijesni višestrukih nadražaja.
Uobičajene aktivnosti poput vožnje, polaganja ispita, prezentacije itd. Sve su to trenuci maksimalne aktivacije. Međutim, višak neuronska hiperaktivacija, može izazvati stanje anksioznosti ili stres.
Nizak nivo beta talasa, zauzvrat, doveo bi nas do previše opuštenog, čak i depresivnog stanja ...Optimalan nivo ovih talasa pomaže nam da budemo prijemčiviji, fokusiraniji i takođe poboljšavamo sposobnost rešavanja problema.
5. Gama talasi (25 do 100 Hz)
Kad čujemo riječ „gama“, odmah nam padaju na pamet poznati gama zraci, sa njihovom talasnom dužinom i visokim elektromagnetnim zračenjem. U stvarnosti, gama talasi i gama zraci su slični samo u jednom pogledu: njihova izuzetno brza frekvencija.
Mora se reći da neuronaučnici otkrivaju više informacija o ovim moždanim talasima, ali do nedavno se nije znalo mnogo. Pored toga, vrlo je teško uhvatiti ih. Oni potiču iz talamusa i putuju od zadnjeg dijela mozga naprijed nevjerovatnom brzinom.
Povezani su sa zadacima sa visokom kognitivnom obradom. Oni se odnose na naš stil učenja, sposobnost asimilacije novih informacija, a takođe i na naše percepcije Na primjer, poznato je da ljudi sa mentalnim problemima ili problemima sa učenjem imaju tendenciju da imaju niže aktivnosti gama talasa.
U zaključku, poznavanje različitih vrsta moždanih talasa omogućava nam da razumijemo svoje misaone procese, svoje emocije, aktivnosti i dinamiku koje generišu neku vrstu „energije“ u našem mozgu. Tajna je, dakle, biti svijestan toga, naučiti se opustiti, biti prijemčiviji, intuitivniji ili favorizovati tu emocionalnu kontrolu, u kojoj naša anksioznost radi u našu korist, a nikada protiv nas.
Prevod teksta: https://lamenteemeravigliosa.it/onde-cerebrali-delta-theta-alfa/
Prevod i obrada Ana Muratović - bebamur.com
Kad čujemo riječ „gama“, odmah nam padaju na pamet poznati gama zraci, sa njihovom talasnom dužinom i visokim elektromagnetnim zračenjem. U stvarnosti, gama talasi i gama zraci su slični samo u jednom pogledu: njihova izuzetno brza frekvencija.
Mora se reći da neuronaučnici otkrivaju više informacija o ovim moždanim talasima, ali do nedavno se nije znalo mnogo. Pored toga, vrlo je teško uhvatiti ih. Oni potiču iz talamusa i putuju od zadnjeg dijela mozga naprijed nevjerovatnom brzinom.
Povezani su sa zadacima sa visokom kognitivnom obradom. Oni se odnose na naš stil učenja, sposobnost asimilacije novih informacija, a takođe i na naše percepcije Na primjer, poznato je da ljudi sa mentalnim problemima ili problemima sa učenjem imaju tendenciju da imaju niže aktivnosti gama talasa.
U zaključku, poznavanje različitih vrsta moždanih talasa omogućava nam da razumijemo svoje misaone procese, svoje emocije, aktivnosti i dinamiku koje generišu neku vrstu „energije“ u našem mozgu. Tajna je, dakle, biti svijestan toga, naučiti se opustiti, biti prijemčiviji, intuitivniji ili favorizovati tu emocionalnu kontrolu, u kojoj naša anksioznost radi u našu korist, a nikada protiv nas.
Prevod teksta: https://lamenteemeravigliosa.it/onde-cerebrali-delta-theta-alfa/
Prevod i obrada Ana Muratović - bebamur.com
