Iako ne možete biti srećni svaki dan, krajnji cilj vaših postupaka treba da bude da se osjećate dobro. Da biste to uradili, morate osposobiti mozak za samopoštovanje i fleksibilnije razmišljanje.
Možete li trenirati mozak za sreću? Živimo u eri u kojoj takozvana "industrija sreće" kroz beskrajan niz publikacija želi da nas ubjedi da je toliko traženo blagostanje uvijek pri ruci.
Izgledalo bi dovoljno da se primjeni niz strategija u tom pogledu, ali da li je to zaista tako lako? Da li zaista postoji jednostavna formula za udisanje veselijeg vazduha i osjećaja optimizma?
Odgovor je NE. Što se tiče promjena, u ovom stvaralačkom delu, koje je napredak ka psihološkom blagostanju i autentičnoj punoći, ne postoji ništa brzo ni lako.
Prvo, moramo znati da mozak nije zainteresovan da li smo srećni ili ne. Zapravo, ono što je zaista važno za ovaj organ je preživljavanje. Iz tog razloga daje veću težinu strahovima i mehanizmima koji nas smještaju u zonu komfora.
Imati organ otporan na promjene, međutim, ne znači da ne može da uči. Naša vrsta je evoluirala, pokazujući izuzetne znakove prilagođavanja najsloženijim kontekstima. Istovremeno, iz kliničke prakse dobro znamo da su moguće promjene usmjerene na veću ravnotežu i zarastanje, ali postoji potreba za stvarnim (i aktivnim) naporima pojedinca. Hajde da saznamo više u nastavku.
Izgledalo bi dovoljno da se primjeni niz strategija u tom pogledu, ali da li je to zaista tako lako? Da li zaista postoji jednostavna formula za udisanje veselijeg vazduha i osjećaja optimizma?
Odgovor je NE. Što se tiče promjena, u ovom stvaralačkom delu, koje je napredak ka psihološkom blagostanju i autentičnoj punoći, ne postoji ništa brzo ni lako.
Prvo, moramo znati da mozak nije zainteresovan da li smo srećni ili ne. Zapravo, ono što je zaista važno za ovaj organ je preživljavanje. Iz tog razloga daje veću težinu strahovima i mehanizmima koji nas smještaju u zonu komfora.
Imati organ otporan na promjene, međutim, ne znači da ne može da uči. Naša vrsta je evoluirala, pokazujući izuzetne znakove prilagođavanja najsloženijim kontekstima. Istovremeno, iz kliničke prakse dobro znamo da su moguće promjene usmjerene na veću ravnotežu i zarastanje, ali postoji potreba za stvarnim (i aktivnim) naporima pojedinca. Hajde da saznamo više u nastavku.
Možemo li osposobiti mozak za sreću?
Trenirati mozak za sreću ne znači poboljšati vašu ishranu. To ne zavisi ni od aktivnijeg života, fizičke aktivnosti ili putovanja na svaka dva ili tri mjeseca. Ove dimenzije nas očigledno mogu učiniti zdravijima, pružiti nam malo trenutnog zadovoljstva i određeno zadovoljstvo koje može trajati satima ako ne i danima
Trenirati mozak za sreću ne znači poboljšati vašu ishranu. To ne zavisi ni od aktivnijeg života, fizičke aktivnosti ili putovanja na svaka dva ili tri mjeseca. Ove dimenzije nas očigledno mogu učiniti zdravijima, pružiti nam malo trenutnog zadovoljstva i određeno zadovoljstvo koje može trajati satima ako ne i danima
Ipak, nijedna od ovih strategija neće nam pomoći da se borimo protiv stresa. Kada se život zakomplikuje, nastavićemo da ne znamo kako da ga olakšamo i dalje živeći sa osjećajem bespomoćnosti, straha i tjeskobe.
Kako ističe psiholog Mihaly Csikszentmihalvi, za postizanje srećnog života ne trebaju vam laki recepti, niti treba kopirati savjete drugih. To je individualni put, u koji svako mora da uloži svoju energiju pokazujući se kreativnim i originalnim.
Ipak, postoje neke vrlo elementarne stvarnosti koje možemo uzeti kao polaznu osnovu za razmišljanje. Predstavljamo ih u nastavku.
Trenirajte mozak i misli za razmišljanje, fleksibilnost i realan optimizam.
Aspekt koji je neuroznanost već neko vrijeme istakla je da su misli puki proizvod moždane aktivnosti. Mozak ih stvara kao rezultat niza električnih kola.
Ali sigurno već neko vrijeme znamo da misli imaju moć nad našim mozgom: one mogu stvoriti nove veze i čak ih oblikovati.
Kako ističe psiholog Mihaly Csikszentmihalvi, za postizanje srećnog života ne trebaju vam laki recepti, niti treba kopirati savjete drugih. To je individualni put, u koji svako mora da uloži svoju energiju pokazujući se kreativnim i originalnim.
Ipak, postoje neke vrlo elementarne stvarnosti koje možemo uzeti kao polaznu osnovu za razmišljanje. Predstavljamo ih u nastavku.
Trenirajte mozak i misli za razmišljanje, fleksibilnost i realan optimizam.
Aspekt koji je neuroznanost već neko vrijeme istakla je da su misli puki proizvod moždane aktivnosti. Mozak ih stvara kao rezultat niza električnih kola.
Ali sigurno već neko vrijeme znamo da misli imaju moć nad našim mozgom: one mogu stvoriti nove veze i čak ih oblikovati.
- Primjer daju ponovljene negativne i opsesivne misli, koje usporavaju moždanu koordinaciju, naglašavaju je, pa čak i usporavaju aktivnost prefrontalnog dijela mozga. Sve ovo otežava pronalaženje rješenja za probleme.
- Sve što mislimo i govorimo ima težinu. Zbog toga se mora pokušati identifikovati takozvani negativni obrazac mišljenja i blokirati ih.
- Nije čak ni pitanje promjene kursa i "prazne" upotrebe misli, sa pretjeranim samopouzdanjem. Jednostavno je stvar primjene promišljenijeg i manje rigidnog pristupa ovoj stvarnosti. Biti u stanju da prebrojimo deset mogućih rješenja problema, proširimo perspektive i zaustavimo predviđanje tragedija u našoj neposrednoj budućnosti.
Postaviti cilj svaki dan, dajući smisao životu
Šta je život bez ciljeva? To je nedostatak dopamina, serotonina, te dobrobiti koja je u skladu sa entuzijazmom i dnevnim ciljevima.
Ovo stanje ostavlja nas suspendovanim u bezdanskoj praznini, onoj koja je uvijek podsticala emocionalne poremećaje, poput anksioznosti ili depresije. Kao što je svojevremeno rekao Viktor Frankl, ništa nas ne čini jačim od toga kada imamo cilj, sjećajući se šta nam je važno i zašto vrijedi ići naprijed.
Upravo iz ovog razloga, ako želimo da svoj mozak osposobimo za sreću, moramo imati jasnu predstavu o svom životnom cilju, ali ne samo to. U stvarnosti, svako od nas danas treba da ima cilj koji treba da postigne, čak i ako je to nešto jednostavno poput odmoriti se malo, vidjeti prijatelja, pročitati knjigu, prošetati ...
Sreća je biti dobar prema sebi: snaga samopoštovanja
Niko ne može biti srećan svaki dan. U stvari, nemoguće je shvatiti i blokirati ovo mentalno stanje bilo kada, sa emocionalne tačke gledišta. U stvarnosti je mnogo važniji aspekt biti srećan: osjećati se dobro sam sa sobom. Danas je nedostatak samopoštovanja i dalje za mnoge ljude nedovršen posao.
Ovaj element je od suštinskog značaja za podsticanje blagostanja i nesumnjivo predstavlja temelj zadovoljstva i onu dimenziju o kojoj bismo trebali voditi računa svakodnevno. John Rawls, jedan od najpoznatijih filozofa dvadesetog vijeka, govorio je da svako društvo koje teži sreću treba da se osloni na građane koji mogu dovoljno da se samopoštuju.
Konačno, na pitanje da li je moguće ili ne mozak trenirati za sreću, odgovor je DA. Međutim, to nije lak zadatak. Sastoji se od svakodnevnog rada, složenog i hrabrog napora u koji treba ulagati svaki dan. Zašto ne započeti danas?
Prevod teksta: https://lamenteemeravigliosa.it/allenare-il-cervello-alla-felicita-si-puo/
Prevod i obrada Ana i Jelena Muratović - bebamur.com
Šta je život bez ciljeva? To je nedostatak dopamina, serotonina, te dobrobiti koja je u skladu sa entuzijazmom i dnevnim ciljevima.
Ovo stanje ostavlja nas suspendovanim u bezdanskoj praznini, onoj koja je uvijek podsticala emocionalne poremećaje, poput anksioznosti ili depresije. Kao što je svojevremeno rekao Viktor Frankl, ništa nas ne čini jačim od toga kada imamo cilj, sjećajući se šta nam je važno i zašto vrijedi ići naprijed.
Upravo iz ovog razloga, ako želimo da svoj mozak osposobimo za sreću, moramo imati jasnu predstavu o svom životnom cilju, ali ne samo to. U stvarnosti, svako od nas danas treba da ima cilj koji treba da postigne, čak i ako je to nešto jednostavno poput odmoriti se malo, vidjeti prijatelja, pročitati knjigu, prošetati ...
Sreća je biti dobar prema sebi: snaga samopoštovanja
Niko ne može biti srećan svaki dan. U stvari, nemoguće je shvatiti i blokirati ovo mentalno stanje bilo kada, sa emocionalne tačke gledišta. U stvarnosti je mnogo važniji aspekt biti srećan: osjećati se dobro sam sa sobom. Danas je nedostatak samopoštovanja i dalje za mnoge ljude nedovršen posao.
Ovaj element je od suštinskog značaja za podsticanje blagostanja i nesumnjivo predstavlja temelj zadovoljstva i onu dimenziju o kojoj bismo trebali voditi računa svakodnevno. John Rawls, jedan od najpoznatijih filozofa dvadesetog vijeka, govorio je da svako društvo koje teži sreću treba da se osloni na građane koji mogu dovoljno da se samopoštuju.
Konačno, na pitanje da li je moguće ili ne mozak trenirati za sreću, odgovor je DA. Međutim, to nije lak zadatak. Sastoji se od svakodnevnog rada, složenog i hrabrog napora u koji treba ulagati svaki dan. Zašto ne započeti danas?
Prevod teksta: https://lamenteemeravigliosa.it/allenare-il-cervello-alla-felicita-si-puo/
Prevod i obrada Ana i Jelena Muratović - bebamur.com
