Postoje ljudi koji se iz različitih razloga suočavaju sa životom, uvjereni da je bol drugih za njih prednost, radujući se i postajući sami uzroci tog bola. Najbolji odgovor koji možemo dati ovakvim ljudima je lekcija iz dobrote. Zaista, ovo je najbolji način da pokažemo poštovanje.
Pojmovi dobra i zla bili su teme razgovora tokom vijekova istorije, uglavnom povezani sa odnosom ljudskih duša. Na kraju, to je uglavnom pitanje kulture, društva i drugih promenljivih koje se mogu uvesti u raspravu.
U ovom članku istražujemo individualnu refleksiju više od tehničke i naučne podrške na tu temu. Polazna tačka je konkretna situacija u kojoj se čovjek loše ponaša i nanosi nam štetu. Kako da odgovorimo na ovu situaciju?
Dobrota je lekcija
Postoje razni razlozi zbog kojih se dobrota može smatrati odličnom poukom, čak i kada ne razumemo motivaciju koja je nekoga dovela do toga da nas povrijedi. U osnovi, koristeći dobrotu kao odgovor, ne oslobađamo drugu osobu od onoga što nam je učinio, već se oslobađamo negativnih emocija.
U mnogim prilikama je zaista teško oprostiti drugome i imati razumevanja. Ipak je važno zapamtiti da možete oprostiti ne zaboravljajući i ne gubeći povjerenje. Na ovaj način, oproštaj nas ne čini naivnijima ili manje ranjivima, već nas oslobađa tereta koji ranu pretrpljene štete drži otvorenom.
"Svakom novom činu surovosti moraćemo da se suprotstavimo koristeći novi čin ljubavi i dobrote."
~ Etty Hillesum
Dobrota postaje lekcija jer raduje, podstiče solidarnost, dobra je za samopoštovanje i otvara vrata bolu i učenju. Čin dobrote gleda na dobro drugih. S druge strane, surovost gleda samo na sebe i nastoji da sledi samo svoje interese.
Dobrota dolazi iz srca
Jedno od najrasprostranjenijih gledišta je da se ne rađamo ni dobri ni zli, već gajimo dobrotu ili zlo u zavisnosti od toga kako emocionalno rastemo. Iz tog razloga možemo reći da dobrota dolazi iz srca i njome se srce hrani. Ako tokom svog života ne želimo nikome naštetiti, kako možemo reagovati osvetom prema onima koji pokušavaju da nam naštete?
Odgovor lošim postupkom ne menja ništa, ne popravlja štetu i pruža samo trenutno zadovoljstvo. Mržnja uništava, transformiše i ne donosi nikakve pozitivne rezultate.
"Posjedovao sam veću umjetnost, umjetnost koja se ne može naučiti: umjetnost dobrote."
~ Ursula K. Le Gin
U ovom članku istražujemo individualnu refleksiju više od tehničke i naučne podrške na tu temu. Polazna tačka je konkretna situacija u kojoj se čovjek loše ponaša i nanosi nam štetu. Kako da odgovorimo na ovu situaciju?
Dobrota je lekcija
Postoje razni razlozi zbog kojih se dobrota može smatrati odličnom poukom, čak i kada ne razumemo motivaciju koja je nekoga dovela do toga da nas povrijedi. U osnovi, koristeći dobrotu kao odgovor, ne oslobađamo drugu osobu od onoga što nam je učinio, već se oslobađamo negativnih emocija.
U mnogim prilikama je zaista teško oprostiti drugome i imati razumevanja. Ipak je važno zapamtiti da možete oprostiti ne zaboravljajući i ne gubeći povjerenje. Na ovaj način, oproštaj nas ne čini naivnijima ili manje ranjivima, već nas oslobađa tereta koji ranu pretrpljene štete drži otvorenom.
"Svakom novom činu surovosti moraćemo da se suprotstavimo koristeći novi čin ljubavi i dobrote."
~ Etty Hillesum
Dobrota postaje lekcija jer raduje, podstiče solidarnost, dobra je za samopoštovanje i otvara vrata bolu i učenju. Čin dobrote gleda na dobro drugih. S druge strane, surovost gleda samo na sebe i nastoji da sledi samo svoje interese.
Dobrota dolazi iz srca
Jedno od najrasprostranjenijih gledišta je da se ne rađamo ni dobri ni zli, već gajimo dobrotu ili zlo u zavisnosti od toga kako emocionalno rastemo. Iz tog razloga možemo reći da dobrota dolazi iz srca i njome se srce hrani. Ako tokom svog života ne želimo nikome naštetiti, kako možemo reagovati osvetom prema onima koji pokušavaju da nam naštete?
Odgovor lošim postupkom ne menja ništa, ne popravlja štetu i pruža samo trenutno zadovoljstvo. Mržnja uništava, transformiše i ne donosi nikakve pozitivne rezultate.
"Posjedovao sam veću umjetnost, umjetnost koja se ne može naučiti: umjetnost dobrote."
~ Ursula K. Le Gin
Kao što je rekao M. Gandi, svako od nas treba da postane dio promjene koju želi da vidi u svijetu. Polazeći od najsloženijih i najtežih situacija koje treba prevazići pa sve do najmanjih. Takođe se možemo osloniti na etiku Kanta, koji je tvrdio da se vrlina sastoji u tome da "naš rad učinimo univerzalnim delom".
Ne dozvoli zlo oko sebe
Okruženi smo mržnjom, nasiljem i strahom, te je zbog toga neophodno upoznati se vrijednostima koje doprinose socijalnom i individualnom blagostanju, vrijednostima koje sprečavaju razvoj svih onih cenzurnih stavova koji nas okružuju. U stvari, oni koji su to iskusili otkrili su da je čuveno "oko za oko" zapravo beskorisno, jer na kraju svi na kraju ostanu slijepi.
Ne dozvoli zlo oko sebe
Okruženi smo mržnjom, nasiljem i strahom, te je zbog toga neophodno upoznati se vrijednostima koje doprinose socijalnom i individualnom blagostanju, vrijednostima koje sprečavaju razvoj svih onih cenzurnih stavova koji nas okružuju. U stvari, oni koji su to iskusili otkrili su da je čuveno "oko za oko" zapravo beskorisno, jer na kraju svi na kraju ostanu slijepi.
Kada se suočite sa lošim gestom, pokušajte da odgovorite dobrim delom. A ako su bolovi dovoljno jaki da vas oslijepe, dajte sebi dovoljno vremena da se izliječit. Na kraju, ako niste u stanju da to popravite i ako ne možete da napravite pedagošku analizu situacije, odmaknite se.
"Svijet je opasno mjesto, ne zbog onih koji čine zlo, već zbog onih koji posmatraju ne čineći ništa."
~ Albert Ajnštajn
Prevod teksta: https://lamenteemeravigliosa.it/risposta-cattiveria-bonta/
Prevod i obrada Ana Muratović - bebamur.com
"Svijet je opasno mjesto, ne zbog onih koji čine zlo, već zbog onih koji posmatraju ne čineći ništa."
~ Albert Ajnštajn
Prevod teksta: https://lamenteemeravigliosa.it/risposta-cattiveria-bonta/
Prevod i obrada Ana Muratović - bebamur.com
