Prema piscu Hermanu Hesseu, potreba da se osjećate zauzeto i živite u prinudnom stalnom zadovoljstva tražeći samo sreću, dovodi do drame nezadovoljstva. Pisac, međutim, ima odgovor koji se može činiti očiglednim i jednostavnim, ali koji zapravo zahtjeva temeljno razumevanje koje može promijeniti naš odnos sa svijetom. Kompulzivna potraga za zadovoljstvom može se pretvoriti u nezadovoljstvo.
Sociolog Zygmunt Bauman navodi da živimo u potrošačkom društvu koje ima za cilj da odmah zadovolji materijalne potrebe. To znači da se proizvodi koje konzumiramo brzo potroše, tako da naše potrebe nikada nisu u potpunosti zadovoljene. Zbog toga želimo da konzumiramo više, da bismo se osjećali kompletnim.
Veliko opšte nezadovoljstvo koje osjećamo proizvedeno je prije svega na društvenom nivou. Dane provodimo u želji za novim stvarima i čim ih dobijemo, želja se vrati. Živeći u potrošačkom društvu, praktično sve novo u nama budi želju.
" Jer fizička, biološka, prirodna agonija tijela usled gladi, žeđi ili prehlade traje malo, vrlo malo, ali agonija nezadovoljne duše traje cijeli život."
~ Federico Garcia Lorca
Nametanje stava da moramo biti srećni čini nas sklonijim depresiji
Prema studiji objavljenoj u časopisu Depresija i anksioznost, očajnička potraga za putem do sreće može biti prečica sa đavolskim nagibom ka anksioznosti i depresiji. Sreća je postavljena za cilj, umjesto da bude direktna posledica dobro proživljenog života ili barem dobro definisanog.
Direktna veza između obaveze da budemo srećni i depresije povezana je sa načinom na koji smo se navikli na potiskivanje osjećanja i na svaki način pokušavamo da sakrijemo svoju ranjivost.
Veliko opšte nezadovoljstvo koje osjećamo proizvedeno je prije svega na društvenom nivou. Dane provodimo u želji za novim stvarima i čim ih dobijemo, želja se vrati. Živeći u potrošačkom društvu, praktično sve novo u nama budi želju.
" Jer fizička, biološka, prirodna agonija tijela usled gladi, žeđi ili prehlade traje malo, vrlo malo, ali agonija nezadovoljne duše traje cijeli život."
~ Federico Garcia Lorca
Nametanje stava da moramo biti srećni čini nas sklonijim depresiji
Prema studiji objavljenoj u časopisu Depresija i anksioznost, očajnička potraga za putem do sreće može biti prečica sa đavolskim nagibom ka anksioznosti i depresiji. Sreća je postavljena za cilj, umjesto da bude direktna posledica dobro proživljenog života ili barem dobro definisanog.
Direktna veza između obaveze da budemo srećni i depresije povezana je sa načinom na koji smo se navikli na potiskivanje osjećanja i na svaki način pokušavamo da sakrijemo svoju ranjivost.
Svi zaslužujemo da maksimalno iskoristimo svoje sposobnosti i svaku priliku da budemo srećni. Međutim, poteškoće i loša vremena dio su puta i uskraćivanje sebi ovog iskustva može biti veoma opasno.
Negativne emocije mogu biti potrebne da bi se uspostavio prelazni period između negativnog stimulusa i zdravog emocionalnog isceljenja. Ove emocije uzrokuju padove energije koji nas podstiču na razmišljanje. Ne smemo zaboraviti da i negativne emocije imaju svoju funkciju. Na primjer, kada voljena osoba umre, zdravo je osjećati bol ili tugu da biste prevazišli situaciju.
"Depresija je zatvor u kojem smo istovremeno i zatvorenici i stražari."
~Dorothy Rowe
Sreća se može naći u malim stvarima
Kvalitet našeg života ne zavisi samo od sreće, već i od toga šta činimo da bismo bili srećni. Ako ne postavite ciljeve koji osmišljavaju vaše postojanje, ako svoj um ne koristite u potpunosti, tada pozitivna osjećanja nadahnjuju samo mali delić potencijala koji imate.
Negativne emocije mogu biti potrebne da bi se uspostavio prelazni period između negativnog stimulusa i zdravog emocionalnog isceljenja. Ove emocije uzrokuju padove energije koji nas podstiču na razmišljanje. Ne smemo zaboraviti da i negativne emocije imaju svoju funkciju. Na primjer, kada voljena osoba umre, zdravo je osjećati bol ili tugu da biste prevazišli situaciju.
"Depresija je zatvor u kojem smo istovremeno i zatvorenici i stražari."
~Dorothy Rowe
Sreća se može naći u malim stvarima
Kvalitet našeg života ne zavisi samo od sreće, već i od toga šta činimo da bismo bili srećni. Ako ne postavite ciljeve koji osmišljavaju vaše postojanje, ako svoj um ne koristite u potpunosti, tada pozitivna osjećanja nadahnjuju samo mali delić potencijala koji imate.
Poslije decenija proučavanja i istraživanja faza u kojima ljudi dostižu svoj maksimalan potencijal, Mihaly Csikszentmihalyi otkriva da su ljudi najsrećniji kada dostignu fazu visoke koncentracije, koju on sam naziva "protok".
Autor, profesor neuronauke sa Univerziteta Stanford, otkrio je da postoji paradoks: rad je pogodniji od besposlice da bi se došlo do onoga što Csikszentmihalii naziva "fazom protoka", konceptom koji bi mogao da se protumači poput sreće. Tajna je u činjenici da je za mnoge besposlenost gubljenje vremena, dok je posao sasvim suprotno. Imati jasne ciljeve, znati kako njima upravljati i dobiti povratne informacije je ključno za postizanje protoka.
Prevod teksta:https://lamenteemeravigliosa.it/ossessione-piacere-insoddisfazione/amp/
Prevod i obrada Ana Muratović - bebamur.com
Autor, profesor neuronauke sa Univerziteta Stanford, otkrio je da postoji paradoks: rad je pogodniji od besposlice da bi se došlo do onoga što Csikszentmihalii naziva "fazom protoka", konceptom koji bi mogao da se protumači poput sreće. Tajna je u činjenici da je za mnoge besposlenost gubljenje vremena, dok je posao sasvim suprotno. Imati jasne ciljeve, znati kako njima upravljati i dobiti povratne informacije je ključno za postizanje protoka.
Prevod teksta:https://lamenteemeravigliosa.it/ossessione-piacere-insoddisfazione/amp/
Prevod i obrada Ana Muratović - bebamur.com
