Plesom hvatamo ritam života

​Ples je način stvaranja poezije kroz tijelo. Kažu da je ples jedna od onih vještina u kojima se zaista mogu izdvojiti samo oni koji se duboko vole. U tome ima neke logike, posebno ako smatramo da, da biste bili dobri plesači, morate dobro poznavati svoje tijelo, povezati ga sa najintimnijim emocijama i pustiti da se slobodno izražava.

Kada plešete, neka vrsta sreće dolazi u obzir, čak i u plesovima koji izražavaju dramatičan osjećaj. Dalje, ples daje oblik činu slobode, trenutku u kojem se konvencionalni pokreti prekidaju i tijelo pretvara u umjetnički medij.

" Najautentičniji izrazi ljudi nalaze se u njihovom plesu i njihovoj muzici. Tijelo nikada ne laže. "
~ Agnes de Mille

Ne mogu svi da postanu profesionalni plesači, ali ples je svima dostupan, u stvari, prisutan je u našem društvu u beskonačnom broju situacija. Nije slučajno da postoje diskoteke i da se slave porodični praznici. Mnogi vjeruju da je zabava bez muzike nepotpuna zabava, jer je ples sinonim za slavlje i radost.

Prva velika korist od plesa javlja se na fizičkom planu. Ples je zahtjevna vježba, podrazumeva velike fizičke napore kojima se dodaje visoka sposobnost koordinacije različitih delova tijela sa muzikom u pozadini. Stručnjaci ukazuju da je sat vremena plesa ekvivalentan dva i po sata vježbanja u teretani.

Kao i svaka fizička aktivnost i ples pomaže u oslobađanju endorfina i smanjenju stresa. Studija objavljena 2005. godine u International Journal of Neuroscience kaže nam da je grupa dječaka sa blagom depresijom uspjela da poboljša svoje stanje plesom. Ples im je omogućio da smanje nivo dopamina i povećaju nivo serotonina, što je doprinelo poboljšanju njihovog raspoloženja.

Dalja istraživanja sprovedena na Medicinskom institutu Alberta Ajnštajna u Njujorku pokazala su da ples ima pozitivne efekte na mozak i pomaže u sprečavanju starenja. Očigledno, ples suzbija gubitak volumena hipokampusa, strukture koja je direktno povezana sa pamćenjem. Prema istraživanja, dok popunjavanje ukrštenice ili slične zabave može smanjiti rizik od demencije i do 47%, ples može dostići 76%.

Na kanadskom univerzitetu McGill sprovedeno je istraživanje koje je pokazalo da ljudi sa Parkinsonovom bolešću značajno poboljšavaju stanje kada kontinuirano plešu tango. Mnogi uključeni pacijenti tvrdili su da kada su plesali u ritmu muzike, drhtanje njihovih udova počelo je da jenjava. Ritam muzike zavladao je njihovim tijelima.

Plesom se život obogaćuje

U dobru ili zlu, kad čovjek postane odrasla osoba i bude napadnut odgovornostima, tijelo počinje da zauzima ponavljane položaje. Izgleda da se naši udovi transformišu u tijelo koje nam je strano. Rijetko se fokusiramo na ovaj aspekt, osim kada počnemo da osjećamo bol. Posmatramo svojr tijelo iz estetskog ili medicinskog aspekta, zanemarujući njegov umjetnički potencijal.

Kada neko počne da vježba ples, istovremeno postaje svijestan svog tijela. Svaka ukočenost i nepovezanost počinju da deluju očigledno. Tipična pitanja bilo kog novog nadobudnog plesača su : "Zašto ne mogu da "opustim"  kukove ili ramena?"

Istina je da tijelo odražava našu ličnost i naše unutrašnje konflikte, a ples je najlakši način da se ovo uoči. Ovo je prva velika prednost plesa: pomaže nam da se povežemo sa sobom, omogućava nam da izrazimo svoj unutrašnji svijet. Natjerati tijelo da slijedi ritam muzike dovodi do samospoznaje, otkrivajući svu asinhronost.

Ali tu se ne zaustavlja. Ples je prvenstveno društvena aktivnost i kao takav, ne omogućava nam samo povezivanje sa sobom, već i sa drugima. U većini slučajeva ples nas primorava da se prilagodimo tijelu i pokretima druge osobe. Ne shvatajući to, rastemo u empatiji i društvenosti. Takođe je odličan lijek za sramežljivost, posebno u adolescenciji. Ples nam omogućava da uhvatimo ritam života u srcu.


Prevod teksta: https://lamenteemeravigliosa.it/ballo-cattura-ritmo-della-vita/

Prevod i obrada Ana Muratović -  bebamur.com
​