Prije godinu i po dana krenuli smo iz grada u selo. Grad je bio tmuran i zagušljiv. Napetost je visila u vazduhu. Nemir, strah, nejasna očekivanja...
Otišli smo i našli se u drugoj realnosti. Zelena trava, lišće se već pojavilo, plavo nebo, ptice lete, krave pasu, jaganjci idu putem. A svijež vazduh, vjetar i oblaci trče. Potpuno drugačiji svijet za život. Svijet je sasvim drugačiji, iako blizu, nije daleko!
Jedna žena sedela je u kuhinji i jedva disala. Bolesnog starog oca, treba čuvati. Muž pije piće iz limenki i nerazgovetno i zlobno psuje. Krajnje je vrijeme za krečenje plafona, u lusteru gori samo jedno svijetlo, ostale su pregorele. Frižider je skoro prazan. I nema šta da se diše - vazduh je težak i lepljiv ...
Ušla je komšinica, pozvala je na pitu. A tamo je sve drugačije; djeca viču. Svijetle igračke su svuda, bojanke, raznobojni flomasteri na tepihu... Miriše na pitu. Na prozorskoj dasci je cvetalo ružičasto cveće, tako lepo. I bijele zavese. I mačka se sklupčala na stolici. Toliko vazduha i svijetlosti; toliko boja! Ali sve je to blizu, iza zida, na samo nekoliko koraka od sasvim drugog svijeta! Drugi univerzum.
To je, drugi univerzum i drugi svijet. Ponekad na korak od nas. Veoma blizu. Ponekad možete stići tamo i biti spašeni. Ponekad je to privremeno nemoguće. Ali postoji drugi svijet. I inspiriše i podržava. Nije sve tako sumorno i beznadežno. Dok barem možete očistiti i zavrnuti sijalice.
Postoji svijet u kome je drveće napravljeno od dragog kamenja, gdje se čista svijetlost izliva u potoku, gde azurne vode izvora svetlucaju. Divno cveće odiše nežnim mirisom. I anđeli nam se smeju. Samo još ne možemo da uđemo u taj svijet.
Poboljšajte svijet u kome se sada nalazimo. I pogledajte u nebo, u vječne zvijezde – toliko je svijetova!
Anna Valentinova Kiryanova
Prevod i obrada Ana Muratović - bebamur.com
Jedna žena sedela je u kuhinji i jedva disala. Bolesnog starog oca, treba čuvati. Muž pije piće iz limenki i nerazgovetno i zlobno psuje. Krajnje je vrijeme za krečenje plafona, u lusteru gori samo jedno svijetlo, ostale su pregorele. Frižider je skoro prazan. I nema šta da se diše - vazduh je težak i lepljiv ...
Ušla je komšinica, pozvala je na pitu. A tamo je sve drugačije; djeca viču. Svijetle igračke su svuda, bojanke, raznobojni flomasteri na tepihu... Miriše na pitu. Na prozorskoj dasci je cvetalo ružičasto cveće, tako lepo. I bijele zavese. I mačka se sklupčala na stolici. Toliko vazduha i svijetlosti; toliko boja! Ali sve je to blizu, iza zida, na samo nekoliko koraka od sasvim drugog svijeta! Drugi univerzum.
To je, drugi univerzum i drugi svijet. Ponekad na korak od nas. Veoma blizu. Ponekad možete stići tamo i biti spašeni. Ponekad je to privremeno nemoguće. Ali postoji drugi svijet. I inspiriše i podržava. Nije sve tako sumorno i beznadežno. Dok barem možete očistiti i zavrnuti sijalice.
Postoji svijet u kome je drveće napravljeno od dragog kamenja, gdje se čista svijetlost izliva u potoku, gde azurne vode izvora svetlucaju. Divno cveće odiše nežnim mirisom. I anđeli nam se smeju. Samo još ne možemo da uđemo u taj svijet.
Poboljšajte svijet u kome se sada nalazimo. I pogledajte u nebo, u vječne zvijezde – toliko je svijetova!
Anna Valentinova Kiryanova
Prevod i obrada Ana Muratović - bebamur.com
