Postoji jedan znak koji jasno govori da nema ljubavi. Ni ljubavi, ni prijateljstva, ni simpatije. Iako se sve to može opravdati, poreokrenuti, čak i pred samim sobom. Ali ako se to događa, nema ljubavi. Ponekad postoji skrivena mržnja, čak skrivena i od samog sebe.
Ako neko bolno pati zbog svog fizičkog nedostatka, bliski čovjek to savršeno dobro zna. To dijeli s njim, traži od njega podršku i zaštitu. A ako kaže, na primjer: kako si debeo, izgledaš odvratno! Ne nosi tu suknju sa takvim nogama! Da imaš manji nos, mogla bi se smatrati simpatičnom! - ako tako govori, on njamerno udara direktno u meki stomak, u slabo mjesto.
Ako zna za finansijski neuspjeh koji teško preživljava drugi čovjek, ako je taj čovjek sada zavisan i prisiljen da koristi resurse partnera, onda tuku po bolnom mjestu, podsjećajući na to. „Ja te hranim! Ti si gubitnik, luzer! ”, - ili “sponzoruša”- nije važno. Važno je da se udarci nanose tačno u najslabiju tačku, da bi bilo bolnije. Znajući za ljubomoru - oni će provocirati tu ljubomoru da bi ih natjerali da pate.
Ako znaju za osjetljivost - dovešće ih do suza, a onda će ih nazvati plakčavim i histeričnim. I iz svake od priča o prošlosti će dobiti ono što možete povrijediti. "Ti si kćer alkoholičara," "nije ni čudo što te je majka izbacila iz kuće", "šef te s pravom prezire", bliski čovjek zna mnogo toga. I nepogrešivo udara u najbolnije i najslabije mjesto.
Potom se mogu izviniti. Zašto ne? Odnosi su iz nekog razloga potrebni, korisni, zanimljivi. I treba oprostiti. Ali takve zle udarce ne treba zaboraviti. To je marker, znak nedostatka ljubavi. Signal mržnje. Skrivene, pritajene čak i od samog sebe mržnje, želja da istinski pate, želja za ubijanjem.
Zato što namjerno udaraju u bolno mjesto, kako bi izazvali najveću patnju i na kraju uništili ličnost. To je namjerno uništenje drugog.
Anna Kirjanova
Prevod teksta: https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=2194587917326567&id=100003261390679