Na ovom putovanju u srce filozofije predlažemo da se upustite u vrtoglave misli koje su iznedrile beskonačan broj teorija. Sreća, tuga, mržnja, bijes, saosjećanje ... sva ta osjećanja su povezana sa našim umom i filozofskim vježbanjem ljudskog bića koje pokušava da da odgovor na smisao našeg postojanja.
"Filozofija je tihi dijalog duše i bića".
~ Platon
Kontroverzni pogledi na srce filozofije
Traženje porijekla filozofske misli nije nimalo lako. Zapravo, to je pitanje koje je tokom istorije pokrenulo mnogo kontroverzi. Prema drevnim Grcima, prvi filozof 7. vijeka p. to je bio Tales iz Mileta, ali stvar nije tako jasna.
Na početku su Grci filozofiju smatrali racionalnim načinom razmišljanja. Iz tog razloga nije trebalo da pribjegava natprirodnim elementima da bi objasnio stvarnost. Pored toga, podržavali su kategorično odbacivanje kontradikcija, stavljajući logiku uvijek na prvo mjesto.
Gledajući ovu grčku definiciju filozofije, možemo li možda reći da je Tales iz Mileta bio prvi mislilac u istoriji? Da li je moguće da prije njega nije bilo drugih, ili bar još jednog? Govorimo li o njemu zato što učenja drugih glavnih mislilaca nisu dostigla njegove dane?
Hipoteza o porijeklu filozofije
U današnje vrijeme postoje dvije struje mišljenja kada je u pitanju uspostavljanje istinskog srca filozofije. Jedna teorija drži da je njeno porijeklo sa Istoka, mada mnogi drugi i dalje misle da vodi porijeklo iz drevne Grčke.
Istočno porijeklo filozofije
Za orijentalističku struju hipoteza utvrđuje da su Grci bili samo glasnici filozofije. Prema ovoj grupi mislilaca, prvi helenski filozofi su otišli u Vavilon i Egipat i tu su naučili matematiku i astronomiju, što su potom prenijeli u svoju kulturu.
Uprkos tome, ovu struju mišljenja podržavali su aleksandrijski filozofi, u vrijeme samog cara.
Hrišćanska apologetika je takođe podržala ovu teoriju, ali je na kraju zapadna škola odbacila ove hipoteze koje su u stvarnosti tražile samo poređenje.
Pored toga, većina istorijskih studija pokazuje da se vavilonska astronomija uglavnom zasnivala na astrologiji i gatanju. Dalje, egipatskoj matematici je nedostajao neophodan nivo apstrakcije.
~ Platon
Kontroverzni pogledi na srce filozofije
Traženje porijekla filozofske misli nije nimalo lako. Zapravo, to je pitanje koje je tokom istorije pokrenulo mnogo kontroverzi. Prema drevnim Grcima, prvi filozof 7. vijeka p. to je bio Tales iz Mileta, ali stvar nije tako jasna.
Na početku su Grci filozofiju smatrali racionalnim načinom razmišljanja. Iz tog razloga nije trebalo da pribjegava natprirodnim elementima da bi objasnio stvarnost. Pored toga, podržavali su kategorično odbacivanje kontradikcija, stavljajući logiku uvijek na prvo mjesto.
Gledajući ovu grčku definiciju filozofije, možemo li možda reći da je Tales iz Mileta bio prvi mislilac u istoriji? Da li je moguće da prije njega nije bilo drugih, ili bar još jednog? Govorimo li o njemu zato što učenja drugih glavnih mislilaca nisu dostigla njegove dane?
Hipoteza o porijeklu filozofije
U današnje vrijeme postoje dvije struje mišljenja kada je u pitanju uspostavljanje istinskog srca filozofije. Jedna teorija drži da je njeno porijeklo sa Istoka, mada mnogi drugi i dalje misle da vodi porijeklo iz drevne Grčke.
Istočno porijeklo filozofije
Za orijentalističku struju hipoteza utvrđuje da su Grci bili samo glasnici filozofije. Prema ovoj grupi mislilaca, prvi helenski filozofi su otišli u Vavilon i Egipat i tu su naučili matematiku i astronomiju, što su potom prenijeli u svoju kulturu.
Uprkos tome, ovu struju mišljenja podržavali su aleksandrijski filozofi, u vrijeme samog cara.
Hrišćanska apologetika je takođe podržala ovu teoriju, ali je na kraju zapadna škola odbacila ove hipoteze koje su u stvarnosti tražile samo poređenje.
Pored toga, većina istorijskih studija pokazuje da se vavilonska astronomija uglavnom zasnivala na astrologiji i gatanju. Dalje, egipatskoj matematici je nedostajao neophodan nivo apstrakcije.
Grčko porijeklo filozofije
S druge strane, moderne misaone struje, od kojih su gotovo sve nastale tokom dvadesetog vijeka, helenski svijet smatraju srcem filozofije. U stvari, postoji nekoliko ustaljenih struja:
Porijeklo filozofije prema J. Burnet-u
Burnet tvrdi da filozofija nastaje na radikalan način, kao plod genija helenskog naroda. On to naziva „grčkim čudom“. Prema njegovim riječima, presedani i svi povoljni elementi nisu bitni. To je jednostavno vrlo talentovana civilizacija.
Porijeklo filozofije prema F. M. Cornfordu
Cornford tvrdi da je rađanje filozofije u osnovi rađanje religiozne misli. Svi mitološki aspekti i vjerovanja predstavljaju svijet prilagođen razumnim nagađanjima.
S druge strane, moderne misaone struje, od kojih su gotovo sve nastale tokom dvadesetog vijeka, helenski svijet smatraju srcem filozofije. U stvari, postoji nekoliko ustaljenih struja:
Porijeklo filozofije prema J. Burnet-u
Burnet tvrdi da filozofija nastaje na radikalan način, kao plod genija helenskog naroda. On to naziva „grčkim čudom“. Prema njegovim riječima, presedani i svi povoljni elementi nisu bitni. To je jednostavno vrlo talentovana civilizacija.
Porijeklo filozofije prema F. M. Cornfordu
Cornford tvrdi da je rađanje filozofije u osnovi rađanje religiozne misli. Svi mitološki aspekti i vjerovanja predstavljaju svijet prilagođen razumnim nagađanjima.
Porijeklo filozofije prema J. P. Vernant-u
S druge strane, međutim, Vernant smatra da su povoljni elementi fundamentalni za rađanje racionalnosti. Nedostatak svešteničke kaste, prisustvo mudraca, težnja za slobodom, pisanje i potreba za mudrošću doveli su do rađanja filozofije.
"Nada je jedino dobro koje je zajedničko svim ljudima, čak je poseduju i oni koji nemaju ništa."
~ Talete di Mileto
Teško je uspostaviti pravo srce filozofije, jer ljudska civilizacija datira hiljadama godina. Nedostatak pisanih dokaza čini ovo istraživanje još težim, ali i veoma uzbudljivim i divnim. Kako god to bilo, razum i misao su osnovni u potrazi za našim porijeklom, našim svijetom i našom istinom.
Prevod teksta: https://lamenteemeravigliosa.it/viaggio-cuore-filosofia/
Prevod i obrada Ana Muratović - bebamur.com
S druge strane, međutim, Vernant smatra da su povoljni elementi fundamentalni za rađanje racionalnosti. Nedostatak svešteničke kaste, prisustvo mudraca, težnja za slobodom, pisanje i potreba za mudrošću doveli su do rađanja filozofije.
"Nada je jedino dobro koje je zajedničko svim ljudima, čak je poseduju i oni koji nemaju ništa."
~ Talete di Mileto
Teško je uspostaviti pravo srce filozofije, jer ljudska civilizacija datira hiljadama godina. Nedostatak pisanih dokaza čini ovo istraživanje još težim, ali i veoma uzbudljivim i divnim. Kako god to bilo, razum i misao su osnovni u potrazi za našim porijeklom, našim svijetom i našom istinom.
Prevod teksta: https://lamenteemeravigliosa.it/viaggio-cuore-filosofia/
Prevod i obrada Ana Muratović - bebamur.com
