Reci mi šta te boli i reći ću ti šta treba da ispoljiš

​Kada se razbolimo zbog stvari koje ne govorimo.

​Bolest može biti poruka tijela; ponekad se proizvodi emocionalna blokada koji nas upozorava da idemo u pogrešnom smjeru i manifestuje se kroz simptome tijela. 

Da biste živjeli potpun život, uvijek je preporučljivo slušati ono što govori vaše tijelo i emocije.

​Svako daje formu svojim iskustvima filtrirajući svoje misli. Upravo od misli se rađaju emocije; one imaju tendenciju da budu pozitivne kada ispravno analiziramo informacije i negativne kada pogrešno formulišemo naše misli. 

Emocije drugog tipa stvaraju emocionalne blokada u nama koji se transformišu u psihofizičku bolest.

 
Reci mi šta te boli i reći ću ti šta treba da ispoljiš

Naše tijelo je mudro i govori, za to moramo naučiti da slušamo ono što želi da nam kaže, a zatim otkrijemo okolnost koja uzrokuje da se osjećamo loše. U zavisnosti od tačke u tijelu gdje se signal manifestuje, postoji emocionalno objašnjenje. 

Neke medicinske studije su potvrdile da možemo spriječiti ili izliječiti problem ako identifikujemo situaciju ili osjećanja koja nas emocionalno blokiraju.

Bol u vratu predstavlja ono što se ne usudjujemo da kažemo, bol u zglobovima, želju da napredujemo ili otpor koji pokazujemo kada moramo prihvatiti stvarnost. 

Problemi sa želucem govore o problemima u zajedničkom životu i sposobnosti da "svarimo" različite situacije.

Još jedan dio tijela koji nosi mnoge naše emocije su leđa. Po riječima stručnjaka, poremećaji donjeg dijela leđa uglavnom odražavaju ekonomsku zabrinutost ili osjećaj nedostatka podrške. Bolovi na vrhu leđa pokazuju da smo opterećeni stvarima na koje ne možemo da utičemo.

Bolovi u butinama odnose se na ono što drugi očekuju od nas. Koljena su, s druge strane, povezana sa ponosom.

Ako imamo bolove u glavi, to znači da nešto nije u redu sa načinom na koji se suočavamo sa svijetom.

​Srčani problemi su povezani sa osnovnim emocionalnim problemima koji se odnose na primarne osjećaje.
 
Nezadovoljstvo i fizičke bolesti

Naš život nije ništa drugo do odraz našeg mentalnog stanja: ako u našem umu postoji mir, harmonija i ravnoteža, onda je i naš život harmoničan, miran i uravnotežen. Ako s druge strane, dominiraju neadekvatne, negativne i loše misli, naš život će biti neuravnotežen, a u toj neravnoteži će se pojaviti fizičke bolesti.
​

Nezadovoljstvo je osjećaj koji ako se pokuša zanemariti, pogoršava se i može izazvati hronično nezadovoljstvo. Ove senzacije mogu prouzrokovati male neprijatnosti, ali i duboke nelagodnosti koje mogu ometati ili spriječiti odnose sa osobom koja nas je uvrijedila.

Osjećaj nezadovoljstva fizički mijenja naš imunološki sistem, što nas čini mnogo podložnijim za uobičajene bolesti kao što je groznica ili herpes.

Hronični bijes ili nezadovoljstvo se smatraju faktorima rizika za bolesti srca. Carsten Wrosch, sa Univerziteta Concordia (Kanada), radio je na analizi odnosa između nezadovoljstva i kvaliteta života.

Kada ova emocija nastavlja da traje dugo, ona postavlja pozornicu za modele biološke nestabilnosti, fiziološku prepreku koja utiče na metabolizam, imunološki sistem, funkcije organa i fizičkih oboljenja.

Kada mislimo nešto a kažemo nešto drugo, osjećamo jedno a činimo drugo, nijesmo dosledni sebi zbog straha od odbijanja, napuštanja, kritike, osude, na taj način stvara se emocionalni disbalans koji nas čini bolesnim. To su greške na kojima nikada ne smijemo prestati da radimo.

Ne govoreći ono što mislimo pravimo veliku grešku.


Prevod teksta: https://lamenteemeravigliosa.it/ammaliamo-non-diciamo/

​Prevele: Ana i Beba Muratović - bebamur.com
​