Kako vidimo druge, može mnogo toga da otkrije o našem karakteru i ličnosti. Prema Journal of Personality and Social Psichology, oni koji druge ocijenjuju kao iskrene, prijatne i stabilne ličnostiobično su još zadovoljniji svojim životom. S druge strane, oni koji uvijek imaju negativno mišljenje o drugima imaju tendenciju da budu više asocijalni, narcisoidni i neprijatni.
Ova studija je takođe pokazala da ljudi koji pozitivno ocijenjuju svoje kolege manje pate od depresije i poremećaja anksioznog tipa. Oni koji su previše kritični prema drugima, s druge strane, imaju veću sklonost da pate od poremećaja ličnosti, posebno paranoičnog ili asocijalnog tipa.
Preciznije, osnovna karakteristika paranoidnog poremećaja ličnosti je osjećaj opšteg nepovjerenja i sumnje prema drugima, tako da se namjere drugih uvijek tumače kao skrivanje zlobe ili skrivenih motiva. Ljudi koji pate od ovog poremećaja neutralne ili pozitivne poruke tumače kao uvrede, zadirkivanja itd. Kada sumnjaju u namjere drugih, paranoični ljudi se uvijek fokusiraju na najnegativniju opciju. To će reći, onaj koji postupke ili riječi drugog tumači kao napad.
Poremećaji ličnosti na stranu, ima mnogo ljudi koji žive tako što neprestano kritikuju sve i svakoga. Sigurno svi znamo nekoga ko misli da je svijet prepun zlonamernih ljudi. Prema ovoj studiji, bez obzira da li je ta osoba u pravu ili ne, ove misli najvjerovatnije uopšte neće doprineti njenoj sreći. Zaista, prirodna posledica ovoga je što je i sama sramežljiva i obeshrabrena osoba.
"Druge ne vidimo onakvima kakvi jesu, već kakvi jesmo."
~Immanuel Kant
Preciznije, osnovna karakteristika paranoidnog poremećaja ličnosti je osjećaj opšteg nepovjerenja i sumnje prema drugima, tako da se namjere drugih uvijek tumače kao skrivanje zlobe ili skrivenih motiva. Ljudi koji pate od ovog poremećaja neutralne ili pozitivne poruke tumače kao uvrede, zadirkivanja itd. Kada sumnjaju u namjere drugih, paranoični ljudi se uvijek fokusiraju na najnegativniju opciju. To će reći, onaj koji postupke ili riječi drugog tumači kao napad.
Poremećaji ličnosti na stranu, ima mnogo ljudi koji žive tako što neprestano kritikuju sve i svakoga. Sigurno svi znamo nekoga ko misli da je svijet prepun zlonamernih ljudi. Prema ovoj studiji, bez obzira da li je ta osoba u pravu ili ne, ove misli najvjerovatnije uopšte neće doprineti njenoj sreći. Zaista, prirodna posledica ovoga je što je i sama sramežljiva i obeshrabrena osoba.
"Druge ne vidimo onakvima kakvi jesu, već kakvi jesmo."
~Immanuel Kant
Mi smo ogledala
Spoljni svet ima funkciju ogledala za naš um: u njemu vidimo odraz različitih karakteristika ili aspekata sopstvenog bića. Kada uočimo osobinu nekoga ko nam se ne sviđa ili osjećamo odbačenost, može biti da taj aspekt, na ovaj ili onaj način, takođe postoji u nama. Zaista, to odbijanje može biti običan odraz odbijanja koje osjećamo prema sebi.
Takođe je moguće da nas naše nesvijesno, potpomognuto ovim projekcijama, tjera da mislimo da taj nedostatak postoji samo "tamo negdje", kod te druge osobe. Psihološka projekcija je odbrambeni mehanizam kojim osoba nekom drugom pripisuje osjećanja, misli ili nagone koji joj pripadaju, koje on negira ili za sebe smatra neprihvatljivim.
Ovaj mehanizam se aktivira u situacijama emocionalnog sukoba ili kada se osjećamo ugroženima iznutra ili izvana. Da bismo smanjili unutrašnju nelagodu, sve osobine koje ne prihvatamo projektujemo spolja, pripisujući ih nekom predmetu ili subjektu izvan nas samih. Na taj način naš um očigledno uspjeva da odgurne ove preteće sadržaje i bori se protiv njih u stvarnom svijetu.
Psihološka projekcija je mentalni odbrambeni mehanizam kojim subjekat pripisuje vlastite vrline ili nedostatke drugim ljudima.
Spoljni svet ima funkciju ogledala za naš um: u njemu vidimo odraz različitih karakteristika ili aspekata sopstvenog bića. Kada uočimo osobinu nekoga ko nam se ne sviđa ili osjećamo odbačenost, može biti da taj aspekt, na ovaj ili onaj način, takođe postoji u nama. Zaista, to odbijanje može biti običan odraz odbijanja koje osjećamo prema sebi.
Takođe je moguće da nas naše nesvijesno, potpomognuto ovim projekcijama, tjera da mislimo da taj nedostatak postoji samo "tamo negdje", kod te druge osobe. Psihološka projekcija je odbrambeni mehanizam kojim osoba nekom drugom pripisuje osjećanja, misli ili nagone koji joj pripadaju, koje on negira ili za sebe smatra neprihvatljivim.
Ovaj mehanizam se aktivira u situacijama emocionalnog sukoba ili kada se osjećamo ugroženima iznutra ili izvana. Da bismo smanjili unutrašnju nelagodu, sve osobine koje ne prihvatamo projektujemo spolja, pripisujući ih nekom predmetu ili subjektu izvan nas samih. Na taj način naš um očigledno uspjeva da odgurne ove preteće sadržaje i bori se protiv njih u stvarnom svijetu.
Psihološka projekcija je mentalni odbrambeni mehanizam kojim subjekat pripisuje vlastite vrline ili nedostatke drugim ljudima.
Mnogo toga što nas uznemirava kod drugih je projekcija nas samih
Unutrašnji svijet teži da spoljni svijet oboji sopstvenim karakteristikama. Na primjer, ako se osjećamo veoma srećno, svijet oko sebe obično posmatramo sa optimizmom i radošću, a ovo gledište izražavamo frazama poput "danas mi se život smeši" ili "kakav lijep dan".
"Ko poznaje ljude, vješt je, a mudar je onaj ko poznaje sebe. Ko pobjedi ostale, jak je, ali ko pobjedi sebe, moćan je."
~ Tao Te Chin
Prevod teksta: https://lamenteemeravigliosa.it/cosa-pensi-altri-sei/
Prevod i obrada Ana Muratović - bebamur.com
Unutrašnji svijet teži da spoljni svijet oboji sopstvenim karakteristikama. Na primjer, ako se osjećamo veoma srećno, svijet oko sebe obično posmatramo sa optimizmom i radošću, a ovo gledište izražavamo frazama poput "danas mi se život smeši" ili "kakav lijep dan".
"Ko poznaje ljude, vješt je, a mudar je onaj ko poznaje sebe. Ko pobjedi ostale, jak je, ali ko pobjedi sebe, moćan je."
~ Tao Te Chin
Prevod teksta: https://lamenteemeravigliosa.it/cosa-pensi-altri-sei/
Prevod i obrada Ana Muratović - bebamur.com
