Sa plesom uhvatite ritam života

​Ples je način stvaranja poezije kroz tijelo. Kažu da je ples jedna od onih umjetnosti kojom se zaisti mogu baviti samo oni koji duboko vole sebe. 

Postoji neka logika u tome, pogotovo ako uzmemo u obzir da, da bismo bili dobri plesači, moramo upoznati naše tijelo, povezati ga s našim najintimnijim emocijama i pustiti da se slobodno izražava.

Kada plešete, neka vrsta sreće dolazi u igru, čak i u plesovima koji izražavaju dramatičan osjećaj. Štaviše, ples daje formu slobodi, trenutak u kojem se konvencionalni pokreti prekidaju i tijelo postaje umjetnički medij.
​

​"Najautentičniji izrazi ljudi nalaze se u njihovom plesu i u njihovoj muzici. Tijelo nikada ne laže

~ Agnes de Mille 

Neće svi biti profesionalni plesači, ali ples je u dosegu svakoga i prisutan je u našem društvu u beskonačnom broju situacija. Nije slučajno da postoje diskoteke i porodične proslave. Mnogi smatraju da je zabava bez muzike nepotpuna zabava, jer je ples sinonim za slavlje i radost.

Fiziološke koristi plesa

Prva velika prednost plesa se odvija na fizičkom nivou. Ples je zahtjevna vježba, podrazumjeva veliki fizički napor na koji se dodaje visoka sposobnost koordinacije različitih delova tijela sa muzikom u pozadini. Stručnjaci kažu da je sat plesa ekvivalentan dva i po sata aerobik vježbi.


Kao i svaka fizička aktivnost, ples pomaže oslobađanju endorfina, kanalisanju adrenalina i smanjenju stresa. Studija objavljena u časopisu International Journal of Neuroscience iz 2005. godine govori nam da je grupa djece koja boluje od blage depresije uspjela poboljšati svoje stanje putem plesa. Plesanje im je omogućilo da smanje nivo dopamina i povećaju nivo serotonina, što je doprinijelo poboljšanju njihovog raspoloženja.
​

Dalja istraživanja na Institutu za medicinu Albert Einstein u New York-u pokazala su da ples ima pozitivne efekte na mozak i pomaže u sprečavanju starenja. Očigledno, ples suprotstavlja gubitak volumena hipokampusa, strukture koja je direktno povezana sa memorijom.

​Prema rezultatima istraživanja, ako popunjavanje ukrštenice ili sličnih zabava može smanjiti rizik od demencije do 47%, sa plesom je taj rizik smanjen na 76%.

Na Univerzitetu McGill u Kanadi, sprovedena je studija koja je pokazala da ljudi sa Parkinsonovom bolešću značajno poboljšavaju svoje stanje kada neprestano plešu tango. Mnogi od uključenih pacijenata su rekli da, kada su plesali u ritmu muzike, drhtanje njihovih udova počelo je da blijedi. Ritam muzike je zaposjeo njihova tijela.

Plesom se obogaćuje život

Bilo kako bilo, kako osoba sazrijeva i postaje napadnuta odgovornostima, tijelo počinje usvajati ponavljajuće položaje. Rijetko se bavimo ovim aspektom, osim kada počnemo da osjećamo negdje bol. Skloni smo da se više brinemo o našem tijelu zbog estetskog ili medicinskog problema, ignorišući njegov umjetnički potencijal.


Kada se počne baviti plesom, istovremeno se preuzima svijest o vlastitom tijelu. Tipična pitanja novog plesača su: "Zašto ne mogu" rasplesti "pojas, bokove ili ramena?" "Zašto ne mogu da sinhronizujem noge sa svojim rukama i glavom, torzom?".

Istina je da tijelo odražava našu ličnost i naše unutrašnje konflikte, a ples je najlakši način da se sve ovo učini vidljivim. Ovo je prva velika prednost plesa: pomaže nam da se povežemo sa sobom, omogućava nam da izrazimo svoj unutrašnji svijet. Kada tijelo prati ritam muzike vodi nas ka saznanju o sebi.
​

​Ali to nije sve. Ples je uglavnom društvena aktivnost i kao takav, ne samo da nam omogućava da se povežemo sa sobom, već i sa drugima. U većini slučajeva, ples nas prisiljava da se prilagodimo tijelu i pokretima druge osobe. Ne shvatajući to, rastemo u empatiji i društvenosti. Takođe je odličan protivotrov protiv stidljivosti, naročito u adolescenciji. 

Ples nam omogućava da uhvatimo ritam života našim srcima.


 Prevod teksta: https://lamenteemeravigliosa.it/ballo-cattura-ritmo-della-vita/

Prevele: Ana i Beba Muratović - bebamur.com ​​​​​