Štitna žlijezda i raspoloženje
Blago povećanje ili smanjenje hormona štitnjače može potpuno promijeniti ponašanje osobe. Njene preference, seksualno ponašanje, njen apetit i stavovi su snažno pogođeni i čine se izmijenjeni. U stvari, postoji bliska veza između štitaste žlijezde i raspoloženja.
Blago povećanje ili smanjenje hormona štitnjače može potpuno promijeniti ponašanje osobe. Njene preference, seksualno ponašanje, njen apetit i stavovi su snažno pogođeni i čine se izmijenjeni. U stvari, postoji bliska veza između štitaste žlijezde i raspoloženja.
|
|
Dimenzija sličnih žiru i u obliku leptira, štitna žlijezda je jedna od najvažnijih oragana u ljudskom tijelu. Ako počnemo da patimo od poremećaja vezanih za nju, najverovatnije je da će se manifestovati fizički i emocionalni simptomi. Da li želite da znate vezu između štitne žlijezde i stanja uma?
|
Funkcija i disfunkcija štitne žlijezde
Štitna žlijezda je odgovorna za regulisanje metabolizma, dajući tijelu količinu energije potrebnu za obavljanje svojih osnovnih funkcija. Drugim riječima, opredjeljuje kako naše ćelije sagorijevaju kalorije i brzinu kojom kuca naše srce.
Nalazi se na prednjem dijelu vrata, odmah ispod grla, i luči tri vrste hormona. Kalcitocin koji reguliše nivo kalcijuma u krvi. Konstatuje početak nekih bolesti kao što je osteoporoza, jer favorizuje depozit ovog minerala u kostima. Tiroksin (T4) i trijodotironin (T3) koji ubrzavaju ćelijski metabolizam i povećavaju tjelesnu toplotu. T4 je glavni tiroidni hormon u krvi. T3 utiče na rast i razvoj nervnog sistema i srčanog ritma.
Dva najpoznatija poremećaja štitne žlijezde su:
Hipotiroidizam (spora tiroidna žlijezda): žlijezda nije mnogo aktivna i proizvodi nedovoljnu količinu hormona.
Hipertiroidizam (prekomjerna tiroidna žlijezda): žlijezda je veoma aktivna i proizvodi prekomjernu količinu hormona.
Iako oba nastaju zbog promjene funkcionisanja ove žlijezde, ova dva stanja imaju veoma različit uticaj na ljude koji pate od njih, kako na fizičkom tako i na psihološkom nivou.
Štitna žlijezda je odgovorna za regulisanje metabolizma, dajući tijelu količinu energije potrebnu za obavljanje svojih osnovnih funkcija. Drugim riječima, opredjeljuje kako naše ćelije sagorijevaju kalorije i brzinu kojom kuca naše srce.
Nalazi se na prednjem dijelu vrata, odmah ispod grla, i luči tri vrste hormona. Kalcitocin koji reguliše nivo kalcijuma u krvi. Konstatuje početak nekih bolesti kao što je osteoporoza, jer favorizuje depozit ovog minerala u kostima. Tiroksin (T4) i trijodotironin (T3) koji ubrzavaju ćelijski metabolizam i povećavaju tjelesnu toplotu. T4 je glavni tiroidni hormon u krvi. T3 utiče na rast i razvoj nervnog sistema i srčanog ritma.
Dva najpoznatija poremećaja štitne žlijezde su:
Hipotiroidizam (spora tiroidna žlijezda): žlijezda nije mnogo aktivna i proizvodi nedovoljnu količinu hormona.
Hipertiroidizam (prekomjerna tiroidna žlijezda): žlijezda je veoma aktivna i proizvodi prekomjernu količinu hormona.
Iako oba nastaju zbog promjene funkcionisanja ove žlijezde, ova dva stanja imaju veoma različit uticaj na ljude koji pate od njih, kako na fizičkom tako i na psihološkom nivou.
Fizički simptomi promjene štitne žlijezde
Fizički znaci ove dvije promjene štitne žlijezde su različiti. I u mnogim prilikama, čak se mogu suprotstaviti. Međutim, oni se podudaraju i dijele neadekvatnu stimulaciju različitih organa tijela.
Fizički simptomi hipotireoze: povećanje tjelesne težine, nemogućnost da se toleriše hladnoća, nepravilni menstrualni ciklus, slabiji otkucaji srca, umor, suva koža, opadanje kose, slabi nokti i grčevi u mišićima.
Fizički simptomi hipertireoze: gubitak težine, netolerancija toplote, ubrazani ili nepravilini otkucaji srca, umor ili slabost mišića, dijareja, mučnina i povraćanje, problemi sa spavanjem i umor u rukama.
Fizički znaci ove dvije promjene štitne žlijezde su različiti. I u mnogim prilikama, čak se mogu suprotstaviti. Međutim, oni se podudaraju i dijele neadekvatnu stimulaciju različitih organa tijela.
Fizički simptomi hipotireoze: povećanje tjelesne težine, nemogućnost da se toleriše hladnoća, nepravilni menstrualni ciklus, slabiji otkucaji srca, umor, suva koža, opadanje kose, slabi nokti i grčevi u mišićima.
Fizički simptomi hipertireoze: gubitak težine, netolerancija toplote, ubrazani ili nepravilini otkucaji srca, umor ili slabost mišića, dijareja, mučnina i povraćanje, problemi sa spavanjem i umor u rukama.
Kako se ovo manifestuje na raspoloženje?
Kao što smo već pomenuli, odnos između štitne žlijezde i raspoloženja je veoma blizak. Promjene u nivou hormona direktno utiču na osobu sa fizičke, kognitivne i emocionalne tačke gledišta. Zbog toga su psihološki simptomi i promjene raspoloženja koje se događaju isto toliko ozbiljne.
U stvari, psihološki poremećaji su glavni razlog zbog kojeg pacijenti sa hipotiroidizmom odlaze kod doktora. Oni se žale na progresivan gubitak inicijative i interesovanja, uzrokovan generalnim usporavanjem mentalnih procesa.
Ovo uzrokuje probleme sjećanja, intelektualnog pogoršanja, poteškoća u pažnji i koncentraciji (naročito u računskim zadacima) i zbunjene misli. Štitna žlijezda je veoma osjetljiva na psihološku stimulaciju. Zbog ovoga, pacijenti sa niskom aktivnošću štitne žlijezde imaju vrlo tužno stanje uma, osjećaju nostalgiju, melanholiju i čak depresiju. U teškim slučajevima koji nisu tretirani na odgovarajući način, poremećaj može dovesti do demencije.
Hipertiroidizam, s druge strane, obično stvara razdražljivost, nervozu, hiperaktivnost, nestrpljenje i iznenadne promjene raspoloženja. To je povezano sa povećanom anksioznošću, mentalnom razdražljivošću, emocionalnom labilnošću (lako plakati i bez mogućnosti kontrole) i nesanicom. Ukoliko se ne liječe, mogu se desiti zablude i halucinacije, kao i vrlo ozbiljni problemi srca, kostiju, mišića i reprodukcije.
Depresija i štitna žlijezda
Neke od emocija koje imaju blizak odnos sa štitnom žlijezdom su bijes i ljutnja. I hipertireoidizam i hipotiroidizam imaju jednu zajedničku tačku: stvaranje simptomatologije očigledno depresivne.
Posebnu pažnju treba preduzeti jer veoma često možemo zamijeniti depresiju sa problemom štitne žlijezde. Drugim riječima, iako postoje početni znaci depresije, to ne znači da postoji sama po sebi.
U slučaju hipotiroidizma, depresivna klinička slika je očiglednija. To je zbog činjenice da ako se smanjuje proizvodnju hormona, takođe se smanjuju nivoi serotonina, norepinefrina i aminobuterne kiseline (GABA) u mozgu.
Vidimo da oscilacije i promjene u funkciji štitne žlijezde mogu dovesti do ozbiljnih psiholoških posledica, zbog kojih se može ustanoviti pogrešno porijeklo tih problema. Prije početka liječenja depresije potrebno je utvrditi stanje štitne žlijezde.
Štitna žlijezda i raspoloženje su blisko povezani
Teško je promijeniti nivo hormona štitne žlijezde a ne primijetiti ozbiljnu fizičku i emotivnu nestabilnost. Tokom liječenja disfunkcija štitne žlijezde, određeni psihološki ili psihijatrijski poremećaji se mogu poboljšati pa čak mogu i nestati. Veza između štitne žlijezde i stanja uma je očigledna stvarnost. Otuda potiče važnost prevencije i rane dijagnoze.
Postoji mnogo znakova i simptoma koji nas obavještavaju da nešto u našem tijelu ne funkcioniše dobro. Radikalne promjene što se tiče zamora usled neznatnog napora, razdražljivost vidljivi su simptomi ovih promjena. Suočeni sa najmanjom sumnjičavošću, najbolje je kontaktirati specijaliste. Samo pomislite da sa jednostavnim testom krvi možete saznati kako funkcioniše vaša štitna žlijezda.
Prevod teksta: https://lamenteemeravigliosa.it/tiroide-e-stato-danimo-relazione/
Prevele: Ana i Beba Muratović - bebamur.com
Depresija i štitna žlijezda
Neke od emocija koje imaju blizak odnos sa štitnom žlijezdom su bijes i ljutnja. I hipertireoidizam i hipotiroidizam imaju jednu zajedničku tačku: stvaranje simptomatologije očigledno depresivne.
Posebnu pažnju treba preduzeti jer veoma često možemo zamijeniti depresiju sa problemom štitne žlijezde. Drugim riječima, iako postoje početni znaci depresije, to ne znači da postoji sama po sebi.
U slučaju hipotiroidizma, depresivna klinička slika je očiglednija. To je zbog činjenice da ako se smanjuje proizvodnju hormona, takođe se smanjuju nivoi serotonina, norepinefrina i aminobuterne kiseline (GABA) u mozgu.
Vidimo da oscilacije i promjene u funkciji štitne žlijezde mogu dovesti do ozbiljnih psiholoških posledica, zbog kojih se može ustanoviti pogrešno porijeklo tih problema. Prije početka liječenja depresije potrebno je utvrditi stanje štitne žlijezde.
Štitna žlijezda i raspoloženje su blisko povezani
Teško je promijeniti nivo hormona štitne žlijezde a ne primijetiti ozbiljnu fizičku i emotivnu nestabilnost. Tokom liječenja disfunkcija štitne žlijezde, određeni psihološki ili psihijatrijski poremećaji se mogu poboljšati pa čak mogu i nestati. Veza između štitne žlijezde i stanja uma je očigledna stvarnost. Otuda potiče važnost prevencije i rane dijagnoze.
Postoji mnogo znakova i simptoma koji nas obavještavaju da nešto u našem tijelu ne funkcioniše dobro. Radikalne promjene što se tiče zamora usled neznatnog napora, razdražljivost vidljivi su simptomi ovih promjena. Suočeni sa najmanjom sumnjičavošću, najbolje je kontaktirati specijaliste. Samo pomislite da sa jednostavnim testom krvi možete saznati kako funkcioniše vaša štitna žlijezda.
Prevod teksta: https://lamenteemeravigliosa.it/tiroide-e-stato-danimo-relazione/
Prevele: Ana i Beba Muratović - bebamur.com
RSS Feed
