Svi smo mi optimisti po prirodi

Svi smo mi optimisti po prirodi. Sada je ovo manje više, naučno dokazana činjenica. Vodeći novinar"BBC News" Džejms Galager ( James Gallagher) iznio je pouzdana najnovija istraživanja u oblasti mozga i u njemu založenih prirodnih funkcija percepcije stvarnosti.

​Jedna od njih, je da mozak "odbacuje" negativne misli. Nature Neuroscience, je objavio istraživanje koje je otkrilo jedan od razloga zašto optimisti imaju pozitivan stav čak i pored dokaza za potencijalno loš scenario. Tokom istraživanja, bila je otkrivena aktivnost mozga u formiranju dobrog ishoda događaja pri obradi informacija o budućnosti.

Veliki broj ljudi posjeduje nevjerovatnu osobinu, koja se ne mijenja sa godinama - njihov mozak ignoriše praktično svaku negativnost, zadržavajući stalnu dominaciju pozitivnog pogleda na svijet. Autori objavljenog izveštaja istraživanja kažu da je u optimizmu prisustna - veoma važna komponenta zdravlja čovjeka.

Naučnici sa Londonskog Univerziteta, na čelu sa Tali Šarot (Tali Sharot) izjavili su da oko 80% ljudi su optimisti, čak i ako ne smatraju da su takvi. U jednoj od grupa uključenih u različitim pravcima ovoga istraživanja, ocjenjivano je 14 ljudi u smislu njihovog nivoa optimizma, na osnovu njihove lične percepcije, istovremeno njihovi odgovori su se specijalno skenerali, bili su povezan preko mnogobrojnih senzora, skenirali su njihove moždane impulse.

Svakog učesnika su pitanli kolika je vjerovatnoća da im se 80 različitih "loših događaja" - uključujući razvod ili rak - mogu desti. A onda su ih zamolili da procijene vjerovatnoću da im se ovi događaji mogu desiti nekada u životu. Pronađena je značajna razlika u procjeni optimista, u zavisnosti od toga kakva je realnost. 
 

Birate sami

Tako se zvala jedna od sekcija izveštaja u sprovedenom istraživanju. U njemu se govorilo: "Kada je vijest bila pozitivna, svi učesnici su imali veću aktivnost u prednjim režnjevima mozga koji su povezani sa obradom greška. Ako je informacija bila negativna, kod optimista se uočavala najniža aktivnost u prednjim režnjevima, dok je kod manje optimističnih aktivnosti u tim djelovima bila viša. "

Dr Šarot je pretpostavila da mozak sam bira koje dokaze da prihvati. Neka vrsta selektivne percepcije informacije takođe se pojavila i u analizi mogućih negativnih iskustava.
​

​
​Tali Šarot, kao rezultat sprovedenih istraživanja, tvrdi: " Saopštenja o štetnosti pušenja, koje ubija ili izaziva rak, nijesu efikasna, jer ako ljudi misle da su im šanse za rak niske mozak blokira negativnu informaciju. "

Optimizam nam je izuzetno potreban i očigledno korisan za naše zdravlje. Istraživanje sa skoro 100 000 žena pokazalo je da je nizak rizik od kardiovaskularnih bolesti i nizak stepen mortaliteta kod optimističnih ljudi.

Ipak, dr Šarot navodi i činjenica da kod optimizma postoji i "negativan aspekt", izražen u tome da smo skloni da potcenjujemo rizik.

S druge strane, to svojstvo mozga nas uči da privučemo u svoj život više povoljnih situacija, formirajuči, održavajuči pozitivno razmišljanje i bolju percepciju života.
​

​Birajući pesimističan, depresivan stav prema životu, u suštini, mi se trudimo da ugušimo prirodnu funkciju mozga.

Pozitivan i optimističan stav prema životu značajno utiče na nas, naše emocije i naše zdravlje. Razvijajući i unoseći u svoj život određeni dio objektivizma, mi smo u stanju da kvalitetno promijenimo svoj život, čak ni da ne vjerujemo posebno u pozitivan rezultat na početku, koristeći u pravom smjeru svoje prirodne resurse i karakteristike. 
​

© Tatjana Varuha


Izvor: http://www.slovomiru.com/2013/09/optimisty-ot-prirody.html

​Prevela: Beba Muratović  - bebamur.com
​