To što vam se čini na nivou osjećaja, ne čini vam se. Tako je.

​Znate, mislim da u odnosima nije veoma važno fokusirati se čak ni na formalne znakove blagostanja, već na sopstveno osjećanje.

​Naš mozak, naravno, vodi evidenciju o svemu što se događa i čak vodi neizrečen proračun šta i za čiju korist se radi u odnosu. Postoje činjenice: recimo, broj poziva, poruka, znaci pažnje i ispoljavanje brige, njege i podrške, topline i učešća. Sve ovo postoji i utiče na naš osjećaj zahtjevnosti prema drugom čovjeku. 

Međutim, ove manifestacije takođe mogu biti formalne. Postoji nešto, nešto što doživljavamo, kao učinjeno bezemocionalno, da je urađeno bez srca. To su ta osjećanja.

Mozak, za razliku od svijesti, prihvata sve dolazeće informacije. On ih nekako sortira, grupiše, čuva, propusta kroz filtere percepcije i predaje osviješćenom dijelu psihe. Odatle donosimo zaključke, donosimo odluke i kačimo etikete. Ali! Mozak sve zna. Ono što nije ušlo u svijest, ostalo je u nesvjesnom dijelu i prelijepo odatle upravlja nama.

Ne znate zašto, ali možete učiniti nešto neočekivano. Ili će se iznenada pojaviti neke sumnje na pustom, naizgled, mjestu. Ili neugodnost prilikom komuniciranja. Ili iznenada, ničim izazvano razdraženje. Ili strah - bez vidljivog razloga.
​

​Razlozi nijesu vidljivi. To jest, ne doživljavaju se svjesno zbog blokova i filtera, ali oni postoje. Nije to pravi ton, ni reakcija, ni riječi, ni dejstva ...

Ili, obratno, to su prave riječi, dejstva, reakcije ... Mala, sitna razlika. Nijeste ni primijetili. Ali već unutra - ne jasno otkuda dolazi toplina, treptaj, simpatija...

To što vam se čini na nivou osjećaja, ne čini vam se. Tako je.

Verujte sebi. Slušajte sebe.


© Lilija Akhremčik
​

Prevod teksta: https://econet.ru/articles/117058-to-chto-vam-kazhetsya-vam-ne-kazhetsya-tak-i-est

Prevela: Beba Muratović - bebamur.com
​