Postoje rasprave koje su izgubljene bitke i prije nego što započnu. Možda su godine prošle ili možda umor, ali postoje stvari o kojima više ne želim da pričam.
Dobar dio psihologije i filozofije naučio nas je nekim strategijama u bilo kojoj diskusiji. Dobri argumenti, intuicija i dobro upravljanje emocijama su odlični primeri. Ali šta ako ono što želimo je da ne započnemo određene rasprave koje smo već izgubili od početka?
Danas predlažemo da razmislite sa nama.
Diskusije sada nisu bitne
Zrelost ne zavisi od starosti, već od činjenice da dostignemo onu ličnu fazu u kojoj više ne želimo da obmanjujemo sebe, u kojoj se borimo za unutrašnju ravnotežu, vodimo računa o svojim riječima, poštujemo ono što čujemo i meditiramo na svakom aspektu koji ne želimo verbalno da izrazimo. Tada smo svijesni koje su stvari vrijedne našeg truda, a koje odricanja.
Na primjer, može se dogoditi da je vaš odnos sa bliskim članom porodice već dugo komplikovan, do te mjere da je održavanje jednostavnog razgovora s njim poput skakanja u ponor napetosti bez padobrana, u jarugu nelagodnosti i svađa. Međutim, stvari su se sada promenile i to ne zato što se odnos popravio, već zato što ste prihvatili međusobne razlike. Izaberite neupitnu, nepobedivu tišinu koja se poštuje.
Eran Halperin je izraelski psiholog specijalizovan za rasprave i rešenja političkih sukoba čije se teorije vrlo dobro mogu primeniti u svakodnevnom životu. Prema njegovim riječima, sve najteže i najžešće rasprave imaju preteću psihološku komponentu, a to je osjećaj da neko pokušava da ograniči naše principe ili našu suštinu.
Umjetnost inteligentne diskusije
Već znamo da postoje diskusije za koje nećemo trošiti smirenost i energiju. Međutim, takođe shvatamo da je život kontinuirano pregovaranje koje nam omogućava da koegzistiramo u harmoniji, da održimo ljubavne veze, da postignemo ciljeve na poslu, pa čak i da se dogovorimo sa svojom djecom. Stoga je nemoguće potpuno eliminisati diskusije iz svih oblasti našeg života.
"Naučiti slušati je prirodno, ali znati kako slušati je neophodno."
- Jedan od prvih aspekata koji treba razmotriti jeste da se diskusije ne završavaju nužno pobjednikom: umjetnost efikasne diskusie uključuje lijepu mudrost omogućavanja objema stranama da dosegnu tačku konvergencije i razumijevanja. To se može postići samo primjenom ovih koncepata u praksi:
- Sluh nije sinonim za slušanje. Nijedan dijalog neće biti funkcionalan ako nismo u stanju da empatično slušamo.
- Nevjerovatna sposobnost razumevanja perspektive drugog. Za ovo je potrebno mnogo truda i snage volje, ali razumevanje poruke i lične vizije onih koji sede ispred nas je od suštinske važnosti.
- Moramo izbjegavati defanzivu. Ponovo predlažemo ideju Erana Halperina: kada se ojećamo ugroženim, diskusija postaje agresivna i stvaraju se lični zidovi. U ovom trenutku nikada neće biti razumevanja i dogovora.
- Samokontrola. Neophodno je koristiti adekvatno upravljanje svojim osjećanjima. Iznad svega, moramo kontrolisati neprijatelje poput bijesa ili agresije: to su tempirane bombe koje su prisutne u mnogim diskusijama.
- Samopouzdanje. Važno je imati vjeru da ćemo, prije ili kasnije, doći do mjesta susreta. Da biste to uradili, potrebna vam je snaga volje, budite sa poštovanjem i razumevanjem i koristite izraze poput „Razumem te“, „ono što kažeš je istina“, „vjerovatno je tako“ itd. Ovi elementi nas vode ka razumevanju, to su mali koraci koji favorizuju sastanak iz kojeg će svi izaći kao pobjednici.
Diskusije koje vrijedi voditi su one koje nam omogućavaju da postignemo sporazume o koegzistenciji u ravnoteži i sreći.
Prevod teksta: https://lamenteemeravigliosa.it/passare-anni-evitare-discussioni-inutili/
Prevod i obrada Ana Muratović - bebamur.com