Verbalno nasilje je jedan od najnjegativnijih oblika agresije. S jedne strane, riječi imaju moć da ostavljaju tragove koji imaju posledice i mnogo godina kasnije. S druge strane, jezičko tj verbalno nasilje često je dobro ukorijenjeno i društveno legitimisano. Nije vidljivo kao fizičko nasilje, pa je teže intervenisati.
Riječi ne ostavljaju fizičke tragove. Iz tog razloga, pred njima je obično oreol nekažnjivosti. Mnogi tvrde da nisu rekli ništa loše ili da su pogrešno protumačeni ili da ono što govore u bijesu ne treba shvatati ozbiljno. Ono što je sigurno jeste da su nasilne riječi ekvivalentne udarcima, često vrlo jakim, nanesenim duši. Iz tog razloga oni ne ispunjavaju uslove.
"Oprezan sam prema ćutanju: to je korijen svakog nasilja."
~Jean Paul Sartre
Nasilni jezik šteti ljudima i pogoršava odnose. Nakon određenih oštrih riječi ili fraza, veza više nikada neće biti ista. Prekoračena je barijera poštovanja i obzira koju drugi zaslužuju, zbog čega povređuju i ostavljaju ožiljke. U nastavku ćemo govoriti o tri manifestacije nasilja izraženog kroz jezik.
Animalizovanje: jasan izraz nasilja
Postoje oni koji odluče da kažu da je drugi svinja, magarac ili zvijer. Svinja koriste za one koji su neelegantni ili koji imaju višak kilograma. Magarac kad govore o nekome ko nije baš dobar u školi. Zvijer za one koji greše ili koji bez razmišljanja koriste silu.
Sasvim je normalno koristiti ove riječi koje su postale deo zajedničkog jezika. One su društveno prihvaćene i u stvari se za njih ne može reći da su vrlo oštre, osim ako se često ponavljaju ili ne prate drugi pokazatelji prezira.
Ljudi takođe sami sebi prepisuju životinjske epitete. Ne kažu da se trude, već da "rade kao volovi". Oni ne kažu da se osjećaju iskorišćeno od drugih, već da su oni "mazge" drugih. Najnegativniji aspekt je taj što čovjeku oduzimaju ljudsko stanje. Ako se često koriste, ove riječi potvrđuju neku vrstu "zakona džungle" u kojem poštovanje više nije važno.
"Oprezan sam prema ćutanju: to je korijen svakog nasilja."
~Jean Paul Sartre
Nasilni jezik šteti ljudima i pogoršava odnose. Nakon određenih oštrih riječi ili fraza, veza više nikada neće biti ista. Prekoračena je barijera poštovanja i obzira koju drugi zaslužuju, zbog čega povređuju i ostavljaju ožiljke. U nastavku ćemo govoriti o tri manifestacije nasilja izraženog kroz jezik.
Animalizovanje: jasan izraz nasilja
Postoje oni koji odluče da kažu da je drugi svinja, magarac ili zvijer. Svinja koriste za one koji su neelegantni ili koji imaju višak kilograma. Magarac kad govore o nekome ko nije baš dobar u školi. Zvijer za one koji greše ili koji bez razmišljanja koriste silu.
Sasvim je normalno koristiti ove riječi koje su postale deo zajedničkog jezika. One su društveno prihvaćene i u stvari se za njih ne može reći da su vrlo oštre, osim ako se često ponavljaju ili ne prate drugi pokazatelji prezira.
Ljudi takođe sami sebi prepisuju životinjske epitete. Ne kažu da se trude, već da "rade kao volovi". Oni ne kažu da se osjećaju iskorišćeno od drugih, već da su oni "mazge" drugih. Najnegativniji aspekt je taj što čovjeku oduzimaju ljudsko stanje. Ako se često koriste, ove riječi potvrđuju neku vrstu "zakona džungle" u kojem poštovanje više nije važno.
Upotreba hiperbole za negativne emocije
Uobičajeno je kod ljudi koji su veoma uznemireni ili obuzeti bijesom. Odlučuju da izraze sva svoja negativna osjećanja džinovskim izrazima. Ne kažu samo da ih je nerviralo što je onaj drugi zabrljao sto. Umjesto toga, oni se izražavaju rekavši da su ogorčeni i da im krajnja nepromišljenost okreće stomak.
Ne osećaju bijes, već bijes, bijes i samo bijes. Ne osjećaju se tužno, ali osećaju se povređenim u duši ili kao da su dobili ubod u grudi. Oni uvijek biraju najneobičnije načine izražavanja bola, bijesa ili tjeskobe. Njihova svrha nije da se izraze, već da tim izrazima verbalno siluju drugog.
Loša stvar je što te hiperbole na kraju izazivaju suprotan efekat. Umjesto da impresioniraju druge, oni ih na kraju otupe. U početku bi mogli da imaju određeni efekat, ali ako pređu u formulu navike, gube očiglednu efikasnost. Na ovaj način, drugi će se, prije ili kasnije, oglušiti kad čuju te izraze.
Uobičajeno je kod ljudi koji su veoma uznemireni ili obuzeti bijesom. Odlučuju da izraze sva svoja negativna osjećanja džinovskim izrazima. Ne kažu samo da ih je nerviralo što je onaj drugi zabrljao sto. Umjesto toga, oni se izražavaju rekavši da su ogorčeni i da im krajnja nepromišljenost okreće stomak.
Ne osećaju bijes, već bijes, bijes i samo bijes. Ne osjećaju se tužno, ali osećaju se povređenim u duši ili kao da su dobili ubod u grudi. Oni uvijek biraju najneobičnije načine izražavanja bola, bijesa ili tjeskobe. Njihova svrha nije da se izraze, već da tim izrazima verbalno siluju drugog.
Loša stvar je što te hiperbole na kraju izazivaju suprotan efekat. Umjesto da impresioniraju druge, oni ih na kraju otupe. U početku bi mogli da imaju određeni efekat, ali ako pređu u formulu navike, gube očiglednu efikasnost. Na ovaj način, drugi će se, prije ili kasnije, oglušiti kad čuju te izraze.
Vječno ponavljanje žalbi
Ekstremno ponavljanje žalbi predstavlja izražajni oblik koji pripada nasilju jezika. Insistiranje na istim formulama za žalbu ekvivalentno je namjeri da svojim riječima označimo druge.
Razmislite o tome, da li koristite jedan od ova tri načina komunikacije?
Prevod teksta:
https://lamenteemeravigliosa.it/manifestazioni-violenza-linguaggio/
Prevod i obrada Ana Muratović - bebamur.com
Ekstremno ponavljanje žalbi predstavlja izražajni oblik koji pripada nasilju jezika. Insistiranje na istim formulama za žalbu ekvivalentno je namjeri da svojim riječima označimo druge.
Razmislite o tome, da li koristite jedan od ova tri načina komunikacije?
Prevod teksta:
https://lamenteemeravigliosa.it/manifestazioni-violenza-linguaggio/
Prevod i obrada Ana Muratović - bebamur.com
