Tri oblika sreće po Aristotelu

​"Oblik" ljudi po Aristotelu je taj da imaju "biljnu dušu", i jednu "životinjsku dušu" i jednu "razumsku dušu". 

​Potom se pita: Kako čovjek treba da živi? Šta je potrebno da bi čovjek živeo valjano? Odgovor je kratak: Čovjek je srećan samo ako koristi sve svoje sposobnosti i mogućnosti.

Aristotel smatra da postoje tri oblika sreće:

•  Prvi oblik sreće je život ispunjen zabavom i zadovoljstvima.
•  Drugi oblik sreće je život slobodnog i odgovornog građanina.
•  Treći oblik sreće je život naučnika i filozofa.

Aristotel smatra da ta tri uslova moraju biti ispunjena istovremeno da bi čovjek mogao živjeti srećnim životom. On je, dakle, odbacivao sve vrste jednostavnosti. Da je danas živ, on bi možda rekao da neko ko razvija samo svoje tijelo živi podjednako jednostrano - i nedostatno- kao i neko ko koristi samo svoju glavu. Obje te krajnosti su izraz načina života u kome smo zastranili.

I kada je govorio o odnosu prema drugim ljudima, Aristotel je ukazivao na " zlatnu sredinu": Ne treba da budemo ni kukavice ni glupo smjeli, već treba da budemo hrabri. ( Premalo smjelosti je kukavičluk, previše smelosti ludost.) 

Isto tako ne treba da budemo ni škrtice ni rasipni, već darežljivi. (Biti premalo darežljiv, znači biti škrtica, a biti pretjerano darežljiv, znači biti rasipnik.)

Tako je i sa hranom. Opasno je jesti premalo, ali je i opasno jesti previše. 

I Platonova i Aristotelova etika podsjećaju na grčku medicinu:

Samo pokazujući uravnoteženost i uzdržanost postajem srećan i "harmoničan" čovjek.


(Iz romana "Sofijin svijet" - Jostein Gaarder)
​