"Uzrok svoje bolesti traži u tanjiru" - kažu Klnezi. Oni se veoma pažIjivo odnose prema ishrani. Praktično ne koriste so, jedu puno pirinča, ne piju alhohol. Hrana je to što nas čini - sigurni su kineski Ijekari, to što nam daje, zdravlje, energiju i snagu.
Današnja ekonomija počiva na 'tri kita': farmaciji, kozmetici i fast food industriji. Šema je veoma jednostavna: čovek jede brzu hranu, ugoji se i pada u depresiju. Kako se bori protiv toga? Veoma jednostavno: višak maže nekim anti-celulit kremama, a stres smanjuje antidepresivima ili jelom. Tako se zatvara krug gotovinskih sredstava u privredi.
Šta je stres sa stanovništa organizma? To je ogroman gubitak energije. Tu energiju organizam pokušava da nadoknadi. Najbrži, najjednostavniji način da se nadoknadi energija je kaloričnom hranom koja se unosi u organizam. Brza hrana je kreirana da čovjek bude debeo, da jede, da bude ravnodušan, depresivan, da bi još više jeo. To jest, za uspešan razvoj biznisa neophodno je da čovjek uvijek bude bolestan, debeo i gladan. Tek tada će on biti izvor prihoda.
Dajući prednost običnom sendviču sa kobasicom ili viršlom nad hamburgerima, mislimo da smo odustali od brze hrane. Čovječanstvo je odavno naučilo da pravi kobasice praktično bez mesa. One sadrže pojačivače ukusa, uvećivače mase, koncentrate soje, odnosno sojinu masu sa natrijum glutamatom. Evo od čega se sastoje na primjer kobasice u polimernom omotaču: 25% sojinog proteina, 15% živinskog mesa, 7% samog mesa, 5% skroba, 3% aromata i 45% mesnog tijesta je emulzija, tj. samljevena kuvana kaša od kože, iznutrica i tetiva. Mnogi kombinati obrađuju staro meso i neprodate salame sa hemijskim stabilizatorima i ponovo puštaju u preradu. Tako kobasica kojoj je prošao rok upotrebe nastavljaju ponovni život kao viršla.
U većini mesnih proizvoda, pretežno u kobasicama, glavna štetna komponenta su nitrati koji se dodaju zbog očuvanja svežeg izgleda. Nitrati dolaze u želudac gdje se sjedinjuju sa aminima koji se nalaze u mesu i mi dobijamo u želudcu kancerogene nitroamine. Jednostavno rečeno mi dobijamo hemijska jedinjenja, koja mogu da prouzrokuju pojavu zloćudnog tumora. Čovjek koji svakodnevno koristi kancerogene ne umire odmah, kod njega se dešavaju genetičke promjene jer dobija otrov u malim dozama, to se zove stimulacija onkoloških bolesti jetre, pankreasa, želudca, limfnih čvorova i vitalnih organa.
Prehrambeni aditivi su hemijske supstance koji se dodaju prehrambenim proizvodima sa ciljem da poboljšaju ukus, povećaju hranljivu vrijednost ili da zaustave kvarenje proizvoda.
Danas širom svijeta su strogo zabranjena tri hemijska aditiva to su: E 121 - orcein služi za bojenje hrane u crveno! E 123 - amarant! E 240 - konzervans formaldehid! Prije nekoliko godina ovi aditivi su se legalno koristili. A posebno E 240 koji se nalazio u pakovanjima popularnih čokoladnih deserata. Danas je dokazano da konzervans E 240 u sastavu bilo kog proizvoda može nanijeti nepopravljivu štetu organizmu.
Postoji još jedan vid prehranbenih aditiva to su aromatizatori, ima ih dvije vrste vještački i prirodni ili sintetički i naturalni. Razlike između njih praktično nema aromatizatori su vještački proizvedeni aditivi koji daju određenoj hrani, identičan ukus. Kada je napisano: "identično sa prirodnim " taj proizvod se hemijski proizvodi, prema takavom proizvodu treba biti veoma oprezan.
Zašto kravlje mleko, kupljeno u supermarketu, može da traje 6 mjeseci na sobnoj temperaturi! Tajna je u konzervansu i pakovanju! Šta je to aseptično pakovanje - to je pakovanje koji je natopljeno ili antibioticima ili jakim dekontaminacionim sredstvima. Mlijeko u ovom pakovanju će, naravno, poprimiti svojstva pakovanja, jer Homeopatiju niko nije zabranio a ni rastvorljivost otrova. Dakle, sva aseptična pakovanja su veoma opasna. Još dvije tajne "prirode" kefir i jogurt sa dugim vijekom trajanja! Kada piše da je trajnost jogurta 3 mjeseca to nije jogurt, nego štetni negov surogat! Taj proizvod niko nema pravo da zove -jogurt! To jest, svi mlječni proizvodi koji imaju veliku trajanost su obrađeni ili antibioticima ili neutralizatorima ili enzimo-neutralizatorima. Upotrebom takve hrane vi uništavate svoja crijeva i svoje enzime. Drugim riječima, lišavate sebe mogućnosti dugog života bez bolesti.
Prije izvjesnog vremena u Švajcarskoj su objavljeni šokantni podaci. Ljudska tijela sahranjena u poslednjih 30 godina izgledaju tako, kao da su stavjeni u grob prije nedjelju dana. Da bi se razložilo tijelo, potrebno je 3-4 godine. Po sanitarnim standardima EU, kopanje novog groba na mjesto starog može tek poslije 17 godina. Ali, i poslije ovog perioda organi se nijesu razložili. U izučavanju ovog fenomena krenuli su naučnici, dokazali su da su uzroci tog čuda prehranbeni konzervansi. Koji se u velikim količinama nalaze u gaziranim sokovima, slatkišima i fast foodu. Tokom života konzervansi se akumuliraju u tijelu, a posle smrti usporavaju proces razlaganja. Konzervansi su namijenjeni da ubiju štetne mikro-organizme i sprečavaju njihov razvoj. Njihov cilj je da suzbiju život i razlaganje, normalno i u našem organizmu, oni će djelovati na isti način!
Formaldehid je bezbojan gas sa jakim mirisom. Unesen je u spisak kancerogenih supstanci. Ima toksično dejstvo, negativno djeluje na genetski materijal, reproduktivne organe, disanji trakt, oči i kožu. Ima veliko dejstvo na centralni nervni sistem. Vodeni rastvor formaldehida - Formalin smanjuje proteine. Koristi se za zatamnjivanje želatina, u proizvodnji filmske trake, odnosno za očuvanje biološkog materijala tj. balsamovanje. Eto zašto direktori groblja u Parizu, Milanu, Hamburgu, Kelnu, jednoglasno se žale da nemaju dovoljno prostora za nove sahrane.
Hrana koju koristimo mora biti prirodna. Ali, svježi proizvodi se brzo kvare! Pri dostavi voća i povrća iz inostranstva oni se podvrgavaju obradi, uglavnom hemijskoj da kod nas sazru lijepi, da se ne pokvare. Na primjer grožde mjesecima neće strunuti. Kako je to moguće?
Jabuke obrađuju sa tankim slojem parafina ili voska koji omogućava da se sačuvaju u skladištima skoro dvije godine! Parafinski sloj je nemoguće oprati samom vodom. Potrebno ga je najmanje nekoliko minuta skidati sa četkom i toplom vodom.
Svi ste vjerovatno vidjeli na tržištu lijepe suve kajsije. Upozoravamo Ijude koji obraćaju pažnju na svoje zdravlje da se one ne mogu tako osušiti. Postoji određena vrsta tečnog dima, hemijsko jedinjenje kojim se obrađuje suvo voće. Ako se kajsija prirodno suši imaće običan izgled, ali su zato u njoj sačuvane sve amino kisjeline, svi antioksidanti i svi vitamini.
Krompir je u početku bio glavni sastojak pomfrita. Tada uspešni uzgaivač krompira J.R. Simplot i njegovi hemičari, su uspješno usavršili tehnologiju za brzo zamrzavanje. Savremena fabrika krompira je vrhunac progresa. To je potpuno automatizovan proces. Ako se uzme da spremi najbolji prirodni krompir, poslije 40 minuta on će pocrniti. Šta čine proizvođači fast food-a da krompir uopšte ne crni? Koriste hemijske reakcije dodavajući konzervanse, antioksidante, hemijske reagense.
Evo jednostavni eksperiment: gotovi pomfrit iz fast food proizvodnje i krompir uzgajan u sopsvenoj bašti i pripremljen u kućnim uslovima. Oba pomfrita stavljena su u staklene numerisane tegle, i ostavili duže vremena. Poslije 3 dana: krompir N* 1 pripremljen kod kuće počela je prekrivati buđ, krompir N* 2 pomfrit iz fast food proizvodnje skoro se nije promijenio.
Šta je stres sa stanovništa organizma? To je ogroman gubitak energije. Tu energiju organizam pokušava da nadoknadi. Najbrži, najjednostavniji način da se nadoknadi energija je kaloričnom hranom koja se unosi u organizam. Brza hrana je kreirana da čovjek bude debeo, da jede, da bude ravnodušan, depresivan, da bi još više jeo. To jest, za uspešan razvoj biznisa neophodno je da čovjek uvijek bude bolestan, debeo i gladan. Tek tada će on biti izvor prihoda.
Dajući prednost običnom sendviču sa kobasicom ili viršlom nad hamburgerima, mislimo da smo odustali od brze hrane. Čovječanstvo je odavno naučilo da pravi kobasice praktično bez mesa. One sadrže pojačivače ukusa, uvećivače mase, koncentrate soje, odnosno sojinu masu sa natrijum glutamatom. Evo od čega se sastoje na primjer kobasice u polimernom omotaču: 25% sojinog proteina, 15% živinskog mesa, 7% samog mesa, 5% skroba, 3% aromata i 45% mesnog tijesta je emulzija, tj. samljevena kuvana kaša od kože, iznutrica i tetiva. Mnogi kombinati obrađuju staro meso i neprodate salame sa hemijskim stabilizatorima i ponovo puštaju u preradu. Tako kobasica kojoj je prošao rok upotrebe nastavljaju ponovni život kao viršla.
U većini mesnih proizvoda, pretežno u kobasicama, glavna štetna komponenta su nitrati koji se dodaju zbog očuvanja svežeg izgleda. Nitrati dolaze u želudac gdje se sjedinjuju sa aminima koji se nalaze u mesu i mi dobijamo u želudcu kancerogene nitroamine. Jednostavno rečeno mi dobijamo hemijska jedinjenja, koja mogu da prouzrokuju pojavu zloćudnog tumora. Čovjek koji svakodnevno koristi kancerogene ne umire odmah, kod njega se dešavaju genetičke promjene jer dobija otrov u malim dozama, to se zove stimulacija onkoloških bolesti jetre, pankreasa, želudca, limfnih čvorova i vitalnih organa.
Prehrambeni aditivi su hemijske supstance koji se dodaju prehrambenim proizvodima sa ciljem da poboljšaju ukus, povećaju hranljivu vrijednost ili da zaustave kvarenje proizvoda.
Danas širom svijeta su strogo zabranjena tri hemijska aditiva to su: E 121 - orcein služi za bojenje hrane u crveno! E 123 - amarant! E 240 - konzervans formaldehid! Prije nekoliko godina ovi aditivi su se legalno koristili. A posebno E 240 koji se nalazio u pakovanjima popularnih čokoladnih deserata. Danas je dokazano da konzervans E 240 u sastavu bilo kog proizvoda može nanijeti nepopravljivu štetu organizmu.
Postoji još jedan vid prehranbenih aditiva to su aromatizatori, ima ih dvije vrste vještački i prirodni ili sintetički i naturalni. Razlike između njih praktično nema aromatizatori su vještački proizvedeni aditivi koji daju određenoj hrani, identičan ukus. Kada je napisano: "identično sa prirodnim " taj proizvod se hemijski proizvodi, prema takavom proizvodu treba biti veoma oprezan.
Zašto kravlje mleko, kupljeno u supermarketu, može da traje 6 mjeseci na sobnoj temperaturi! Tajna je u konzervansu i pakovanju! Šta je to aseptično pakovanje - to je pakovanje koji je natopljeno ili antibioticima ili jakim dekontaminacionim sredstvima. Mlijeko u ovom pakovanju će, naravno, poprimiti svojstva pakovanja, jer Homeopatiju niko nije zabranio a ni rastvorljivost otrova. Dakle, sva aseptična pakovanja su veoma opasna. Još dvije tajne "prirode" kefir i jogurt sa dugim vijekom trajanja! Kada piše da je trajnost jogurta 3 mjeseca to nije jogurt, nego štetni negov surogat! Taj proizvod niko nema pravo da zove -jogurt! To jest, svi mlječni proizvodi koji imaju veliku trajanost su obrađeni ili antibioticima ili neutralizatorima ili enzimo-neutralizatorima. Upotrebom takve hrane vi uništavate svoja crijeva i svoje enzime. Drugim riječima, lišavate sebe mogućnosti dugog života bez bolesti.
Prije izvjesnog vremena u Švajcarskoj su objavljeni šokantni podaci. Ljudska tijela sahranjena u poslednjih 30 godina izgledaju tako, kao da su stavjeni u grob prije nedjelju dana. Da bi se razložilo tijelo, potrebno je 3-4 godine. Po sanitarnim standardima EU, kopanje novog groba na mjesto starog može tek poslije 17 godina. Ali, i poslije ovog perioda organi se nijesu razložili. U izučavanju ovog fenomena krenuli su naučnici, dokazali su da su uzroci tog čuda prehranbeni konzervansi. Koji se u velikim količinama nalaze u gaziranim sokovima, slatkišima i fast foodu. Tokom života konzervansi se akumuliraju u tijelu, a posle smrti usporavaju proces razlaganja. Konzervansi su namijenjeni da ubiju štetne mikro-organizme i sprečavaju njihov razvoj. Njihov cilj je da suzbiju život i razlaganje, normalno i u našem organizmu, oni će djelovati na isti način!
Formaldehid je bezbojan gas sa jakim mirisom. Unesen je u spisak kancerogenih supstanci. Ima toksično dejstvo, negativno djeluje na genetski materijal, reproduktivne organe, disanji trakt, oči i kožu. Ima veliko dejstvo na centralni nervni sistem. Vodeni rastvor formaldehida - Formalin smanjuje proteine. Koristi se za zatamnjivanje želatina, u proizvodnji filmske trake, odnosno za očuvanje biološkog materijala tj. balsamovanje. Eto zašto direktori groblja u Parizu, Milanu, Hamburgu, Kelnu, jednoglasno se žale da nemaju dovoljno prostora za nove sahrane.
Hrana koju koristimo mora biti prirodna. Ali, svježi proizvodi se brzo kvare! Pri dostavi voća i povrća iz inostranstva oni se podvrgavaju obradi, uglavnom hemijskoj da kod nas sazru lijepi, da se ne pokvare. Na primjer grožde mjesecima neće strunuti. Kako je to moguće?
Jabuke obrađuju sa tankim slojem parafina ili voska koji omogućava da se sačuvaju u skladištima skoro dvije godine! Parafinski sloj je nemoguće oprati samom vodom. Potrebno ga je najmanje nekoliko minuta skidati sa četkom i toplom vodom.
Svi ste vjerovatno vidjeli na tržištu lijepe suve kajsije. Upozoravamo Ijude koji obraćaju pažnju na svoje zdravlje da se one ne mogu tako osušiti. Postoji određena vrsta tečnog dima, hemijsko jedinjenje kojim se obrađuje suvo voće. Ako se kajsija prirodno suši imaće običan izgled, ali su zato u njoj sačuvane sve amino kisjeline, svi antioksidanti i svi vitamini.
Krompir je u početku bio glavni sastojak pomfrita. Tada uspešni uzgaivač krompira J.R. Simplot i njegovi hemičari, su uspješno usavršili tehnologiju za brzo zamrzavanje. Savremena fabrika krompira je vrhunac progresa. To je potpuno automatizovan proces. Ako se uzme da spremi najbolji prirodni krompir, poslije 40 minuta on će pocrniti. Šta čine proizvođači fast food-a da krompir uopšte ne crni? Koriste hemijske reakcije dodavajući konzervanse, antioksidante, hemijske reagense.
Evo jednostavni eksperiment: gotovi pomfrit iz fast food proizvodnje i krompir uzgajan u sopsvenoj bašti i pripremljen u kućnim uslovima. Oba pomfrita stavljena su u staklene numerisane tegle, i ostavili duže vremena. Poslije 3 dana: krompir N* 1 pripremljen kod kuće počela je prekrivati buđ, krompir N* 2 pomfrit iz fast food proizvodnje skoro se nije promijenio.
posle 7 dana
Nakon 7 dana: Evo šta se desilo sa krompirom koji je spreman kod kuće, a evo kako izgleda krompir kupljen u restoranima brze hrane. Poslije 14 dana: krompir N*1 u potpunosti je prekriven buđu. Krompir N* 2 nakon 14 dana samo je malo suvlji, vlaga je isparila, takvi su zakoni prirode.
posle 21 dan
Nakon 21 dan: fast food krompiru ništa se nije desilo, on praktično izgleda, kao da je upravo kupiljen. A kupljen je prije tri nedjelje. Krompir koji je bio pripremljen svojeručno ne može se prepoznati.
|
|
Poslije 42 dana (6 nedjelja): Ovo je uzorak N*1 a ovo uzorak N*2! Prošlo je mesec i po dana! Komentari su suvišni!
Ako uđete u bilo koji market oko 90% svih proizvoda kojima su popunjene police prošli su dodatnu obradu. Već 50 godina jedemo hranu koja je proizvod hemijske industrije.
Prije 35 godina naučnik Snefordskog Univerziteta - Pol Berg, objedinio je dva gena izvađena iz različitih organizama, tada je prvi put u istoriji, izlazni genetski kod organizama promijenjen. Rezultat eksperimenta: dobijen je hibrid kojeg do tada nije bilo u prirodi. Tako je pronađen GM duvan.
Nekoliko godina kasnije u SAD-a se počela razvijati industrija za proizvodnju genetsko modifikovanih organizama (GMO). Ubrzo naučnici shvataju da zahvaljujući genetskoj modifikaciji povrće postaje otporno na hladnoću, više traje i ne jedu ga insekti.
Ako u gen DNK molekula soje ili krompira, ili nečeg drugog ubacite gen otrova pitona koji je veoma toksičan otrov, nijedan insekt na svijetu neće ga probati. Tada je sva soja za njih smrtonosna i povinujući se instinktu života nijedan insekt ne jede GM proizvode. Rezultat toga: prinosi se povećavaju desetinama, čak stotinama puta.
Godine 1994. svijetu je predstavljen rezultat genetičkog inženjerstva - paradajz "Flavr-Savr". Gen paradajza su ukrstili sa genima ribe "iverak ". Ranije se o ovome pisalo samo u knjigama naučne fantastike, a danas se od ovog paradajza proizvodi poznati kečap. U sjeme pirinča zbog veće otpornost od štetočina dodat je gen čovječije jetre. Genetski kod krompira sadrži gen cvijeta visibabe.
Zaista, ovo je zastrašujuće. Zašto se ukrštaju geni? Kako i gjde će oni doći u organizam? Da li su potrebni ogranizmu? Kako će uticati na organizam? Niko ne zna. Sada je u svijetu proizvedeno okolo 1000 GM kultura. Ali samo stotini od njih je dozvoljeno da se koriste u industrijske svrhe ( sada se već nalaze u prodaji izvorno, ne samo za dalju preradu u industriji, prim.prev.) Najrasprostranjeniji su: paradajz, soja, kikiriki, kukuruz, pirinač, pšenica i krompir. Nažalost širom svijeta proces kontrole izvora širenja GMO je van kontrole. To jest, sada se genetski zagađuje naša planeta.
Geni kontrolišu strukturu čelija i tkiva, njihov razvitak, starenje i smrt. Ako je po svojoj strukturi i funkciji gen normalan, čovjek je zdrav i sposoban za život. Takav geno - fond obezbjeđuje biološku besmrtnost nacije.
Prema zvaničnim podacima, na primjer 70% hrane koja se prodaje u SAD sadrži GMO. U Rusiji ova brojka je još uvek samo 6%. Kultura u kojoj se sada proizvodi najveća količina GM i koja ulazi u sastav sve više proizvoda je soja. Soja je biljka iz porodice mahunarki potiče iz istočne Azije. Među svim kulturama svijeta soja ima najveći sadržaj proteina. Protein je osnovna biohemijska komponenta sjemena soje. Sojina kobasica, sojino mlijeko, sojin sir, čokolada, soja, sojino meso, 95% uvezene soje je genetski modifikovano. Zato je jeftina.
Vodeće kompanije u svijetu čak i u dječjoj hrani koriste GMO. Bebi kreme, bebi paste, bonboni, čokoladni deserti, proizvodi u čiji sastav ulazi kikiriki itd, su sve proizvodi od GMO.
Mi se lakomisleno odnosimo prema pakovanjima sa GM hranom. Mi ne čitamo, ili čak i ako čitamo ponovo ih kupujemo. Zato što mislimo: "Možda neće mene" "Možda će me mimoići... " Treba da promijenimo svoj mentalitet i da budemo dosledniji, ako ni zbog čega onda zbog svoje djece.
Irina Jermakova ( doktor biologije, glavni doktor instituta za visoku nervnu aktivnost i neurofiziologiju): "Ako jedan dan jedete GMO, jedan mjesec, ništa strašno. Ali ako tri godine za redom 3 puta dnevno jedete ove transgenetske proizvode to će neminovno dovesti do ozbiljnih bolesti. Uzgred ako neko nije potpuno zdrav, simptomi bolesti mogu se pojaviti mnogo brže za 2 nedjelje, pa čak i nekoliko dana. U našim crijevima, na primjer, ima oko 500 različitih mikroorganizama. Pojava ovih genetskih elemenata koji slobodno šetaju po našem organizmu i njihovo ugrađivanje u genetski aparat mikroorganizama iz naših crijeva, će prouzrokovati da ovi mikroorganizmi počinju da luče nespecifične proteine. Proteine koje naš organizam ne prepoznaje."
Naučnici ruskog instituta za visoku nervnu aktivnost i neurofiziologiju, sproveli su jednostavan eksperiment na miševima, koji su po svojoj morfologiji i biohemiji veoma slični čovjeku. Jednu grupu glodara hranili su sa GM sojom, a drugu grupu običnom hranom. Poslije 3 mjeseca u krvi prve grupe su pronašli visok nivo bijelih krvnih zrnaca, izmijenila se struktura mozga. Bubrezi su im se smanjili i njihova funkcija je narušena. Ali to nije najvažnije.
Irina Jermakova: "Kako sam se iznenadila kada je više od 50% miševa umrlo u prvoj generaciji, umirali su oko dvije nedjelje. To je stvarno bila mnogo strašna slika. Zatim kada sam pokušala da napravim drugu generaciju, ponovo me je čekala neprijatna novost jer drugu generaciju nijesam dobila, a to je bilo još strašnije, jer oni koji su preživeli ispostavilo se da su neplodni."
U Belgiji 2004. na forumu zemalja učesnica NATO-a, senzacionalno je izjavljeno: GMO mogu da se koriste kao kliničko i biološko oružje.
Japan je zemlja koja propagira zdrav način života. Ali, sa dolaskom fast food-a u Japan, Japanci su se počeli dramaticno gojiti! U Velikoj Britaniji, ima više debelih Ijudi nego u bilo kojoj evropskoj zemlji! Ali najdeblja nacije svijeta je američka. 54 miliona Amerikanaca pati od gojaznosti, a to je 66%. Odrasli Amerikanac sada teži u prosjeku 100 kg. Svake godine u svijetu umre od gojaznosti 400.000 Ijudi. U Rusiji zvanične statistike o gojaznosti nema, samo procjena da oko 40% ruskih građana ima prekomjernu težinu, a 20% su gojazni.
Dokazano je da se preference za ukus, kao i ličnost, formiraju u prvim godinama života. Ako malo dijete hranite sa fast food-om onda to može postati jedina hrana koju će koristiti.
Upotrebom brze hrane, pilečih bataka, kože, krila pečenih ili slično, dolazi do toga da hormoni koji se koriste u proizvodnji, "brojlera" ne utiču samo na roditelje, koji su ih jeli, sve ovo utiče i na djecu. Kada dođu u reproduktivno doba nastaju hormonski poremećaji, narušen je rad imunog sistema i mnoge druge stvari, pojavljuje se generacija koja intenzivno dobijaja na težini.
Na problemima sa viškom kilograma sada zarađuju svi koji hoće. Flaše i pakovanja sa šarenim napisima "lajt", "bez šećera", "nula kalorija" preplavili su markete. Plašeći se kilograma Ijudi kupuju pića i proizvode sa surogat šećerom, i sebi stvaraju još veće i ozbiljnije probleme. Organizmu je potreban šećer zbog energije, potrebna mu je prirodna glukoza, fruktoza i drugi ugljovodonici, a mi mu dajemo zamjenu za šećer. Većina surogat šećera su opasna kao što je: Ciklamat koji je veoma štetna supstanca za Ijudski organizam, to je šećer koji se sada koristi u dječijoj hrani i u proizvodnji kukuruznih pahuljica. U tom smislu se koristi i aspartam. Aspartam je zamjena za šećer koja omogućava da se ne akumuliraju nepotrebne kalorije, taj je šećer veoma štetan.
Aspartam je vještački zasladivač oko 200 puta je slađi od šećera. On je bez mirisa, slatkog je ukusa, dobro rastvorljiv u vodi. Aspartam u organizmu se raspada na dvije amino kisjeline i metanol. Aminokisjeline su osnovni djelovi proteina, one nijesu opasne, a metanol je toksična supstanca.
Najbolje je da se koristi prirodni šećer, to može biti med, fruktoza, sušeno kandirano voće. Da bi sa vašim organizmom sve bilo uredu Ijekari preporučuju da se jedu prirodni proizvodi, voće i povrće bolje je kupovati na piaci posebno Ijeti. Neophodan uslov za dobar rad organizma je prisustvo supe i čorbe, i naravno nikakav fast food i gazirani sokovi, bolja je čista voda, čaj i prirodni sokovi. Što se jednostavnije čovjek hrani to je bolje. Kao osnova mogu biti kaše od žitarica.
Neki ljudi i ne predpostavljaju koliko savremena brza hrana može biti opasna, sada fast food jedu milioni. Brzu hranu jedu ljudi različite nacionalnosti, uzrasta i socijalnog statusa. Oni vide samo njezne prednosti: brzo i ukusno. Niko ko je zaradio artritis ili tešku depresiju neće ni pomisliti da je poveže sa onim što jede.
Prevela: Beba Muratović - bebamur.com
Ako uđete u bilo koji market oko 90% svih proizvoda kojima su popunjene police prošli su dodatnu obradu. Već 50 godina jedemo hranu koja je proizvod hemijske industrije.
Prije 35 godina naučnik Snefordskog Univerziteta - Pol Berg, objedinio je dva gena izvađena iz različitih organizama, tada je prvi put u istoriji, izlazni genetski kod organizama promijenjen. Rezultat eksperimenta: dobijen je hibrid kojeg do tada nije bilo u prirodi. Tako je pronađen GM duvan.
Nekoliko godina kasnije u SAD-a se počela razvijati industrija za proizvodnju genetsko modifikovanih organizama (GMO). Ubrzo naučnici shvataju da zahvaljujući genetskoj modifikaciji povrće postaje otporno na hladnoću, više traje i ne jedu ga insekti.
Ako u gen DNK molekula soje ili krompira, ili nečeg drugog ubacite gen otrova pitona koji je veoma toksičan otrov, nijedan insekt na svijetu neće ga probati. Tada je sva soja za njih smrtonosna i povinujući se instinktu života nijedan insekt ne jede GM proizvode. Rezultat toga: prinosi se povećavaju desetinama, čak stotinama puta.
Godine 1994. svijetu je predstavljen rezultat genetičkog inženjerstva - paradajz "Flavr-Savr". Gen paradajza su ukrstili sa genima ribe "iverak ". Ranije se o ovome pisalo samo u knjigama naučne fantastike, a danas se od ovog paradajza proizvodi poznati kečap. U sjeme pirinča zbog veće otpornost od štetočina dodat je gen čovječije jetre. Genetski kod krompira sadrži gen cvijeta visibabe.
Zaista, ovo je zastrašujuće. Zašto se ukrštaju geni? Kako i gjde će oni doći u organizam? Da li su potrebni ogranizmu? Kako će uticati na organizam? Niko ne zna. Sada je u svijetu proizvedeno okolo 1000 GM kultura. Ali samo stotini od njih je dozvoljeno da se koriste u industrijske svrhe ( sada se već nalaze u prodaji izvorno, ne samo za dalju preradu u industriji, prim.prev.) Najrasprostranjeniji su: paradajz, soja, kikiriki, kukuruz, pirinač, pšenica i krompir. Nažalost širom svijeta proces kontrole izvora širenja GMO je van kontrole. To jest, sada se genetski zagađuje naša planeta.
Geni kontrolišu strukturu čelija i tkiva, njihov razvitak, starenje i smrt. Ako je po svojoj strukturi i funkciji gen normalan, čovjek je zdrav i sposoban za život. Takav geno - fond obezbjeđuje biološku besmrtnost nacije.
Prema zvaničnim podacima, na primjer 70% hrane koja se prodaje u SAD sadrži GMO. U Rusiji ova brojka je još uvek samo 6%. Kultura u kojoj se sada proizvodi najveća količina GM i koja ulazi u sastav sve više proizvoda je soja. Soja je biljka iz porodice mahunarki potiče iz istočne Azije. Među svim kulturama svijeta soja ima najveći sadržaj proteina. Protein je osnovna biohemijska komponenta sjemena soje. Sojina kobasica, sojino mlijeko, sojin sir, čokolada, soja, sojino meso, 95% uvezene soje je genetski modifikovano. Zato je jeftina.
Vodeće kompanije u svijetu čak i u dječjoj hrani koriste GMO. Bebi kreme, bebi paste, bonboni, čokoladni deserti, proizvodi u čiji sastav ulazi kikiriki itd, su sve proizvodi od GMO.
Mi se lakomisleno odnosimo prema pakovanjima sa GM hranom. Mi ne čitamo, ili čak i ako čitamo ponovo ih kupujemo. Zato što mislimo: "Možda neće mene" "Možda će me mimoići... " Treba da promijenimo svoj mentalitet i da budemo dosledniji, ako ni zbog čega onda zbog svoje djece.
Irina Jermakova ( doktor biologije, glavni doktor instituta za visoku nervnu aktivnost i neurofiziologiju): "Ako jedan dan jedete GMO, jedan mjesec, ništa strašno. Ali ako tri godine za redom 3 puta dnevno jedete ove transgenetske proizvode to će neminovno dovesti do ozbiljnih bolesti. Uzgred ako neko nije potpuno zdrav, simptomi bolesti mogu se pojaviti mnogo brže za 2 nedjelje, pa čak i nekoliko dana. U našim crijevima, na primjer, ima oko 500 različitih mikroorganizama. Pojava ovih genetskih elemenata koji slobodno šetaju po našem organizmu i njihovo ugrađivanje u genetski aparat mikroorganizama iz naših crijeva, će prouzrokovati da ovi mikroorganizmi počinju da luče nespecifične proteine. Proteine koje naš organizam ne prepoznaje."
Naučnici ruskog instituta za visoku nervnu aktivnost i neurofiziologiju, sproveli su jednostavan eksperiment na miševima, koji su po svojoj morfologiji i biohemiji veoma slični čovjeku. Jednu grupu glodara hranili su sa GM sojom, a drugu grupu običnom hranom. Poslije 3 mjeseca u krvi prve grupe su pronašli visok nivo bijelih krvnih zrnaca, izmijenila se struktura mozga. Bubrezi su im se smanjili i njihova funkcija je narušena. Ali to nije najvažnije.
Irina Jermakova: "Kako sam se iznenadila kada je više od 50% miševa umrlo u prvoj generaciji, umirali su oko dvije nedjelje. To je stvarno bila mnogo strašna slika. Zatim kada sam pokušala da napravim drugu generaciju, ponovo me je čekala neprijatna novost jer drugu generaciju nijesam dobila, a to je bilo još strašnije, jer oni koji su preživeli ispostavilo se da su neplodni."
U Belgiji 2004. na forumu zemalja učesnica NATO-a, senzacionalno je izjavljeno: GMO mogu da se koriste kao kliničko i biološko oružje.
Japan je zemlja koja propagira zdrav način života. Ali, sa dolaskom fast food-a u Japan, Japanci su se počeli dramaticno gojiti! U Velikoj Britaniji, ima više debelih Ijudi nego u bilo kojoj evropskoj zemlji! Ali najdeblja nacije svijeta je američka. 54 miliona Amerikanaca pati od gojaznosti, a to je 66%. Odrasli Amerikanac sada teži u prosjeku 100 kg. Svake godine u svijetu umre od gojaznosti 400.000 Ijudi. U Rusiji zvanične statistike o gojaznosti nema, samo procjena da oko 40% ruskih građana ima prekomjernu težinu, a 20% su gojazni.
Dokazano je da se preference za ukus, kao i ličnost, formiraju u prvim godinama života. Ako malo dijete hranite sa fast food-om onda to može postati jedina hrana koju će koristiti.
Upotrebom brze hrane, pilečih bataka, kože, krila pečenih ili slično, dolazi do toga da hormoni koji se koriste u proizvodnji, "brojlera" ne utiču samo na roditelje, koji su ih jeli, sve ovo utiče i na djecu. Kada dođu u reproduktivno doba nastaju hormonski poremećaji, narušen je rad imunog sistema i mnoge druge stvari, pojavljuje se generacija koja intenzivno dobijaja na težini.
Na problemima sa viškom kilograma sada zarađuju svi koji hoće. Flaše i pakovanja sa šarenim napisima "lajt", "bez šećera", "nula kalorija" preplavili su markete. Plašeći se kilograma Ijudi kupuju pića i proizvode sa surogat šećerom, i sebi stvaraju još veće i ozbiljnije probleme. Organizmu je potreban šećer zbog energije, potrebna mu je prirodna glukoza, fruktoza i drugi ugljovodonici, a mi mu dajemo zamjenu za šećer. Većina surogat šećera su opasna kao što je: Ciklamat koji je veoma štetna supstanca za Ijudski organizam, to je šećer koji se sada koristi u dječijoj hrani i u proizvodnji kukuruznih pahuljica. U tom smislu se koristi i aspartam. Aspartam je zamjena za šećer koja omogućava da se ne akumuliraju nepotrebne kalorije, taj je šećer veoma štetan.
Aspartam je vještački zasladivač oko 200 puta je slađi od šećera. On je bez mirisa, slatkog je ukusa, dobro rastvorljiv u vodi. Aspartam u organizmu se raspada na dvije amino kisjeline i metanol. Aminokisjeline su osnovni djelovi proteina, one nijesu opasne, a metanol je toksična supstanca.
Najbolje je da se koristi prirodni šećer, to može biti med, fruktoza, sušeno kandirano voće. Da bi sa vašim organizmom sve bilo uredu Ijekari preporučuju da se jedu prirodni proizvodi, voće i povrće bolje je kupovati na piaci posebno Ijeti. Neophodan uslov za dobar rad organizma je prisustvo supe i čorbe, i naravno nikakav fast food i gazirani sokovi, bolja je čista voda, čaj i prirodni sokovi. Što se jednostavnije čovjek hrani to je bolje. Kao osnova mogu biti kaše od žitarica.
Neki ljudi i ne predpostavljaju koliko savremena brza hrana može biti opasna, sada fast food jedu milioni. Brzu hranu jedu ljudi različite nacionalnosti, uzrasta i socijalnog statusa. Oni vide samo njezne prednosti: brzo i ukusno. Niko ko je zaradio artritis ili tešku depresiju neće ni pomisliti da je poveže sa onim što jede.
Prevela: Beba Muratović - bebamur.com
